Od 1996. godine zakoni EU-a nalažu svim zemljama članicama pomicanje sata naprijed zadnje nedjelje u ožujku, odnosno unazad zadnje nedjelje u listopadu.

"S krajem listopada 2019. ukida se zimsko računanje vremena," izjavila je Violeta Bulc na konferenciji za medije u petak, pri čemu zemlje članice trebaju što prije trebaju prihvatiti prijedlog kako bi isti na vrijeme stupio na snagu.

Prijedlog je iznesen nakon što je u EU-u provedena anketa koja je zabilježila rekordni odaziv od 4.6 milijuna ispitanika. Čak 84 posto njih protivi se praksi pomicanja sata.

Iz Komisije također navode kako je sezonsko pomicanje sata zastarjeli način za uštedu energije primjenjivan tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te tijekom naftne krize 70-ih godina.

"Novija istraživanja potvrđuju kako se na taj način uštedi zanemariva količina energije", izjavio je potpredsjednik Europske komisije Maros Sefcovic. "Idemo prema pametnim zgradma, pametnim gradovima te suvremenim rješenjima koja više doprinose uštedi energije od sezonskog pomicanja sata."

Kritičari navode kako pomicanje sata može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih. Zagovornici pak tvrde kako zimsko odnosno ljetno računanje vremena zbog veće količine dnevne svjetlosti utječe na manji broj prometnih nesreća te pospješuje uštedu energije.

Europski parlament te vlade 28 zemalja članica moraju se usuglasiti do kraja godine jer postupak usvajanja prijedloga može potrajati i do dvije godine, upozoravaju iz Komisije.

"Ili ćemo ostati pri ljetnom računanju vremena ili će zemlje koje odluče prijeći na zimsko računanje vremena to učiniti u listopadu 2019.," izjavila je Bulc.

Komisija kaže da ispunjava svoje obećanje da će djelovati u krupnim pitanjima a članicama ostaviti da odlučuju u ostalim.

Među zemljama koje podupiru prijedlog ukidanja sezonskog računanja vremena nalaze se Španjolska i Finska, koja ima najsjeverniji glavni grad u EU-u. Anketi o pomicanju sata odazvalo se srazmjerno stanovništvu najviše Nijemaca, 3,79 posto, najmanje građana Ujedinjene Kraljevine, 0.02 posto, dok se u Hrvatskoj o ovom pitanju izjasnilo 0,52 posto građana.


(HINA, 14. 09. 2018.)