Ministar Kuščević predstavio je na međunarodnoj konferenciji pod nazivom "Daljnji koraci za jačanje integriteta u Hrvatskoj" kampanju za podizanje svijesti zaposlenika i građana o etičnom ponašanju i očuvanju integriteta zaposlenika i cjelokupnog javnog sektora.

Konferenciju je organiziralo Ministarstvo uprave u suradnji s Državnim institutom za javnu upravu Republike Finske (HAUS) i Visokom školom za javnu upravu Republike Francuske (ENA).

Ministarstvo uprave pokrenulo je u veljači ove godine, u sklopu programa IPA 2012., zajedno s Državnim institutom za javnu upravu Republike Finske (HAUS) i Visokom školom za javnu upravu Republike Francuske (ENA), twinning projekt pod nazivom "Jačanje integriteta javnog sektora" vrijedan 700.000 eura koji će trajati do svibnja 2018. godine.

Integritet, objektivnost i učinkovitost zaposlenika javne uprave osnovne su pretpostavke za učinkovito i stručno obavljanje poslova. Svrha projekta stoga je poboljšati standard etičnog ponašanja zaposlenika što će pridonijeti većem zadovoljstvu građana radom javne uprave. Pouzdana, otvorena i transparentna javna uprava usmjerena na građane ključan je preduvjet za stvaranje dobrog poduzetničkog okruženja koje jamči bolji standard svih građana, ističu organizatori skupa.

U izjavi za novinare, ministar Kuščević je istaknuo da je, po anketi koju je Ministarstvo uprave provelo na tisuću ispitanika, odnos javnih službenika prema strankama ocijenjen s relativno visokom ocjenom 3,6 od ukupno 5.

Ministar je kazao da se najveći iskorak po tom pitanju može napraviti podizanjem standarda etičnog ponašanja među zaposlenicima te digitalizacijom javne uprave.

"Republika Hrvatska je mlada demokracija, a za uzor možemo uzeti stare demokracije poput Francuske, Austrije i Njemačke", kazao je.

"Mislim da ćemo najveći iskorak napraviti upravo podizanjem etike kod naših službenika i digitalizacijom javne službe. Dakle, digitalizacija, informatizacija, kad je sve dostupno na webu, kad je sve transparentno, onda to znatno umanjuje mogućnost korupcije, pogodovanja ili sukoba interesa", kazao je ministar.

Kuščević je kazao da je potrebno jačati svijest među javnih službenicima da postoje radi građana, radi rješavanja njihovih problema i da moraju raditi u službi razvoja zemlje. Građanima je pak poručio da imaju pravo na informacije i pritužbe na rad tijela javne uprave.

"Postoji čitav niz načina na koji naši sugrađani mogu izraziti svoje nezadovoljstvo. Ja ih pozivam da to i učine, da svi daju svoje primjedbe, bilo pozitivne, bilo negativne, kako bismo popravili kvalitetu sustava javne uprave", kazao je.

Građani pritužbu na neetično ponašanje državnih službenika mogu podnijeti putem besplatnog telefona u Ministarstvu uprave (0800 0304), putem elektroničke pošte (prituzbe@uprava.hr) ili poštom Ministarstvu uprave (Maksimirska 63, Zagreb). Mogu se obratiti i povjereniku za etiku tijela u kojem je službenik zaposlen ili čelniku državnog tijela u kojem je službenik zaposlen. Pritužbu rješava povjerenik za etiku u tijelu u kojem je državni službenik zaposlen.

Rok za rješavanje je 60 dana od zaprimanja pritužbe. Ako u tom roku ne dobiju odgovor ili odgovorom nisu zadovoljni, mogu se obratiti Etičkom povjerenstvu, neovisnom tijelu nadležnom za promicanje etičkih načela u državnoj službi pri Ministarstvu uprave.

U povodu slučaja župana Požeško-slavonske županije Alojza Tomaševića (HDZ), optuženog za obiteljsko nasilje, Kuščević je kazao da je potrebna pravomoćna presuda da se nekoga smijeni s dužnosti.

Premijer Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak da Tomašević ne može ostati na dužnosti ako se optužbe o obiteljskom nasilju pokažu točnima.

"Dakle, zakon je tu jasan. Nekoga se može prisiliti da odstupi samo ukoliko dobije pravomoćnu zakonsku presudu", kazao je Kuščević.

Napomenuo je, međutim, da izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi uvode mogućnost da referendum za opoziv čelnika mogu inicirati dvije trećine zastupnika predstavničkog tijela.

"To je na volji birača, na volji članova skupštine, oni će odlučiti, oni će donijeti nekakvu odluku", kazao je. Na pitanje kolika mora biti izlaznost na referendum, odgovorio je: "Većina izašlih birača se mora opredijeliti 'za', a taj broj ne smije biti manji od jedne trećine upisanog broja birača."

Kuščević je izrazio uvjerenost da će HDZ pronaći rješenje za ovaj slučaj. "To su unutarstranačke stvari. Ja vjerujem da će stranačka tijela iznaći najbolje rješenje", kazao je.

(HINA, 28. 11. 2017.)