Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je u predmetima Chelleri, Radolovič i Virant protiv Hrvatske dana 16. travnja 2024. donio, a dana 16. svibnja 2024. objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva podnositelja, utvrdivši da su očigledno neosnovani. 

Troje slovenskih državljana, ribara, koje su hrvatski sudovi proglasili krivima za prekršaje u vezi njihovih aktivnosti u morskim vodama u Savudrijskoj vali odnosno Piranskom zaljevu, a koje područje je predmet neriješenih odnosa Hrvatske i Slovenije, prigovarali su pred Europskim sudom da su ih hrvatski sudovi osudili za radnje koje nisu kaznena djela (čl. 7 Konvencije - nema kazne bez zakona). Smatrali su da nisu prešli granicu i da su ribarili u slovenskom moru.
 
Prigovor podnositelja temeljio se na tvrdnji da je pomorska granica između Hrvatske i Slovenije utvrđena arbitražnom odlukom iz 2017.godine. S tim u vezi, Europski sud je primijetio da se Hrvatska povukla iz arbitražnog postupka i da je osporila valjanost i pravne učinke navedene arbitražne odluke. Štoviše, arbitražna odluka nije stupila na snagu u Hrvatskoj.
 
Europski sud je istaknuo da  nije na njemu suditi o valjanosti prestanka Sporazuma o arbitraži, nadležnosti Arbitražnog suda, niti o valjanosti pravnih učinaka arbitražne odluke, jer su to pitanja međunarodnog javnog prava, koja nisu u nadležnosti tog Suda.
 
Što se tiče ilegalnog prelaska granice i ribarenja slovenskih ribara Chellerija i drugih, Europski sud je na temelju dostavljenih mu dokaza zaključio da slovenski ribari nisu mogli ne znati, odnosno mogli su znati da će njihovo ponašanje predstavljati prekršaje prema hrvatskom pravu jer je temeljem hrvatskog prava morska granica jasno utvrđena, hrvatski sudovi već su ranije utvrdili puno takvih prekršaja, a hrvatske vlasti su slovenskim ribarima izdavale i upozorenja još od 2014. godine nadalje.
 
Stoga je ocijenio da su slovenski ribari razumno mogli predvidjeti pravne posljedice svojih postupaka u spornim vodama, te je njihove zahtjeve proglasio nedopuštenima jer su  očigledno neosnovani.
 
Uz ovaj spor, slovenski ribari pokrenuli su još 451 spor pred Europskim sudom protiv Republike Hrvatske u vezi prekršajnih postupaka koji su se vodili pred hrvatskim sudovima u vezi ove tematike. 
 
Pred Europskim sudom je također više od 800 zahtjeva (tužbi) hrvatskih ribara protiv Republike Slovenije.

Trenutno Europski sud raspravlja o predmetu Makovac i Latin protiv Republike Slovenije, u koji se umiješala Republika Hrvatska putem zastupnice pred tim Sudom. Tužbe hrvatskih ribara odnose se na nepoštenost postupaka pred slovenskim sudovima, dakle čl. 6 Konvencije (pravo na pošteno suđenje), što je drugi pravni osnov od onog navedenog u zahtjevima slovenskih ribara.  

(uredzastupnika.gov.hr, 16.5.2024.)

Fotografija: Pixabay