Dana 26. rujna 2024. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva u predmetu Ćelap protiv Hrvatske. Utvrdio je da je zahtjev podnositeljice nedopušten jer nije pravilno iscrpila domaće pravno sredstvo - izvanrednu reviziju protiv pravomoćne presude.
 
Podnositeljica zahtjeva, predstojnica Ureda državne uprave (dalje: Ured), podnijela je tužbu protiv Hrvatske radio televizije zbog povrede časti i ugleda radi objave navodno netočnih informacija o njezinom radu. Općinski sud u Osijeku prihvatio je njezin tužbeni zahtjev radi naknade štete, no Županijski sud u Varaždinu je u ožujku 2018. preinačio presudu i odbio tužbu. Naveo je da podnositeljica nije ispunila procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u skladu s odredbama Zakona o medijima zato jer prije podnošenja tužbe nije osobno zatražila ispravak informacije, već je takav zahtjev podnijela na službenom dopisu sa otisnutim memorandum Ureda, supotpisanom po službeniku za informiranje i podnositeljice u svojstvu predstojnice Ureda.
 
Podnositeljica je protiv pravomoćne presude istovremeno podnijela ustavnu tužbu i izvanrednu reviziju. Vrhovni sud je u rujnu 2018. odbacio reviziju kao nedopuštenu utvrdivši da nije poštovala postupovne pretpostavke za podnošenje tog izvanrednog pravnog lijeka, a Ustavni sud odbio joj je ustavnu tužbu ocijenivši da je presuda drugostupanjskog suda bila obrazložena i da nije bila proizvoljna.
 
U preostala tri postupka radi naknade štete protiv drugih medijskih kuća, a u kojima je prije podnošenja tužbe na isti način zatražila objavu ispravka netočnih informacija kao i u ovome predmetu, podnositeljica je ishodila pravomoćne presude u svoju korist.
 
Pred Europskim sudom podnositeljica je prigovorila, na temelju članka 6. Konvencije, zbog arbitrarnog postupanja drugostupanjskog suda koji je zauzeo suprotan stav od ostalih sudova o tome da ona nije osobno zatražila ispravak informacije i da time nije ispunila postupovne pretpostavke za  podnošenje tužbe.
 
Razmatrajući ovaj predmet, Europski sud je prihvatio stav zastupnice RH da je podnositeljica na raspolaganju imala učinkovito domaće pravno sredstvo za rješavanje pitanja nedosljednosti domaće sudske prakse, ali ga nije pravilno iskoristila.
 
Naime, ona je u svojoj izvanrednoj reviziji istaknula samo određena pravna pitanja i navela da su ona važna za jedinstvenu primjenu zakona, iako se sukladno čl. 382. Zakona o parničnom postupku konkretno morala pozvati na različitu sudsku praksu drugostupanjskih sudova i obrazložiti zašto je smatrala da su ta pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a što je ista propustila učiniti.
 
Slijedom navedenog, podnositeljica nije ispunila formalne uvjete za podnošenje izvanredne revizije, čime je spriječila Vrhovni sud da ispita osnovanost prigovora kojeg je kasnije podnijela Europskom sudu. Stoga je zahtjev podnositeljice odbačen kao nedopušten zbog neiscrpljivanja učinkovitog domaćeg pravnog sredstva. Ova odluka je konačna.

(uredzastupnika.gov.hr, 27.9.2024.)

Fotografija: Pixabay