Europski parlament je na plenarnoj sjednici podržao izvješće izvjestitelja Karla Karskog o progonu manjina na temelju uvjerenja ili vjeroispovijesti u koje međutim, kako je rekao Karski, nije uključena informacija o najprogonjenijim manjinama.

On je naglasio da je ovim dokumentom želio prikazati potpunu sliku na raznim kontinentima, ali glavni problem bio je ukazati na to koje se vjeroispovijesti najviše napadaju i u kojim zemljama.

"Pokazuje se da je najprogonjenija skupina kršćani, onda muslimani i onda Židovi. Kršćani se progone u 145 zemalja, a ateisti u 18 zemalja," rekao je Karski. Napomenuo je da ta informacija nije uključena u konačni izvještaj.

Karski je rekao da se ovim izvješćem mora „utjecati i na javno mnijenje i na institucije EU-a“ te dodao da je potrebno ukazati na progone u mnogim dijelovima svijeta.

U izvješću je navedeno da diskriminaciju i progon pripadnika vjerskih manjina ili manjina na temelju uvjerenja provode razni akteri poput vlada, nevladinih udruga ili oboje.

Takva diskriminacija može poprimiti razne oblike kao što su mučenje, masovna zatvaranja ili izvansudski progoni, ali i druge vrste fizičkog i psihičkog zlostavljanja.

Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski rekao je da su u izvješću istaknute ključne preporuke za djelovanje institucija EU-a.

Povjerenik je napomenuo i da EU mora nastaviti "čvrsto djelovati na multilateralnoj razini".

"EU brani pravo svakog pojedinca da ima svoju vjeroispovijest i svoja uvjerenja, marginalizacija i viktimizacija osoba koje pripadaju (vjerskim) manjinama ili su atesti je nešto što ne možemo podržati niti poticati", kazao je Wojciechowski.

Peter van Dalen iz redova pučana rekao je da je surađivao na izvješću, ali je problem u tome što izvješće nije konkretno. 

Naglasio je da postoji izvješće međuskupine za slobodu vjeroispovijesti u kojem se vidi što se događalo između 2017. do 2021. gdje postoje konkretni primjeri progona, što nije navedeno u izvješću o kojemu se raspravljalo na sjednici.

Carlo Fidanza iz redova reformista složio se s kolegama te rekao da je sve ono što je moglo govoriti o konkretnim situacijama progona izbačeno iz dokumenta. 

"Najviše kršćani, u 80 posto slučaja, sve je to izbačeno iz dokumenta", kao i odgovorne zemlje poput Kine, Nigerije i Pakistana, napomenuo je.

María Soraya Rodríguez Ramos (Renew) napomenula je i da vlasti  koriste vjeroispovijest kako bi donijele neke zakone, poput onemogućavanja ratifikacije Istanbulske konvencije.

U izvješću je naglašeno i da se žene posebno suočavaju s poteškoćama ostvarivanja prava na napuštanje vjerskih zajednica ili zajednica na temelju uvjerenja, "zbog nedostatka socijalne ili ekonomske neovisnosti, prijetnji nasiljem ili gubitkom skrbništva nad djecom".

(HINA, 2. 5. 2022.)