Prema ovom izvješću, koje je podržalo 437 zastupnika dok su protiv bila 142, a suzdržanih  40, sve države članice morat će u skladu sa strožim pravilima smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u rasponu od 10 do 50 posto. Riječ je o Uredbi o raspodjeli tereta “koja podrazumijeva niz obvezujućih ciljeva za sve države članice”, rekla je na raspravi uoči glasovanja izvjestiteljica za ovo pitanje Jessica Polfjärd (EPP) ispred Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

“Time se postavljaju pravila igre za sve emisije koje se registriraju u Europi i sve države članice moraju u tome jednako doprinijeti”, istaknula je Polfjärd.

Nužno je pritom, naglasila je, poštovati različitosti među državama članicama.

Svaka zemlja može provoditi i vlastite ciljeve “na način koji joj odgovara”, poručila je izvjestiteljica, no to mora biti usklađeno s okvirom EU-a. Nova pravila zahtijevat će i veću transparentnost procesa smanjenja emisija te strožu kontrolu kada je riječ o prebacivanju emisijskih jedinica iz jedne godine u drugu.

Europski parlament traži i veća ograničenja u trgovanju dozvolama za emisije između država članica te usmjeravanje prihoda od trgovanja emisijama u klimatske projekte. Nadalje, zahtjeva i veće kontrole emisija iz postrojenja na biomasu kako se ne bi dogodilo da korištenje održivih goriva rezultira većim emisijama od fosilnih goriva.

Europarlamentarci su također zatražili od Komisije da donese barem jedan cilj smanjenja ostalih štetnih plinova osim CO2, za cijelu Uniju, do srpnja 2023. Uredba o raspodjeli tereta, odnosno Obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova u državama članicama odnosi se na razdoblje do 2030.

Riječ je o jednoj od ključnih točaka paketa Fit for 55 kojim se do 2030. želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990.

Na početku bloka rasprava o izvješćima u sklopu ovog paketa u Europskom parlamentu ovoga tjedna, izvršni potpredsjednik Europske komisije za Zeleni plan, Frans Timmermans rekao je da “ciljevi koje smo si zadali, smanjenje štetnih emisija i klimatska neutralnost, više nisu samo lijepe želje nego i pravno obvezujući ciljevi”.

Povećanje prirodnih ponora ugljika

U sklopu izvješća koja se tiču zakonodavnog paketa Fit for 55, Europski je parlament u srijedu podržao i izmjene uredbe o korištenju zemljišta i šumarstvu čime se uklanjanjem emisija CO2 putem prirodnih ponora želi povećati cilj smanjenja emisija do 2030. na 57 posto.

Taj je tekst usvojen s 472 glasa za, 124 protiv i 22 suzdržana.

Ugljična neutralnost se definira kao ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika, pri čemu su ponori sustavi koji apsorbiraju više ugljika nego što ga emitiraju.

Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani, a ugljik pohranjen u njima dolazi u atmosferu zbog šumskih požara, siječe šuma te promjena u namjeni zemljišta.

Ponajprije zbog rekordnih sječa šuma i intenzivnih poljoprivrednih praksi, ponori u Uniji se kontinuirano smanjuju od 2013. godine.

Ti se prirodni ponori mogu povećati pretvaranjem usjeva na organskim tlima u močvare, šume i travnjake, zaustavljanjem krčenja i boljim gospodarenjem šuma, kao i pošumljavanjem, obnavljanjem degradiranog zemljišta i sličnim mjerama.

U tim nastojanjima, ova je regulacija ključna, poručio je izvjestitelj Ville Niinisto (Zeleni/EFA).

Ocijenio je da u poljoprivredi postoji velik prostor za razvoj takvih održivih praksi i tržišta, jer će građani zasigurno željeti kupovati proizvode s niskom ili čak negativnom CO2 vrijednošću.

Sunčana Glavak (HDZ/EPP) je istaknula da se ovime od država članica traži aktivniji rad na upravljanju zemljištima, močvarama i šumama, imajući na umu njihovu veliku ulogu u apsorpciji štetnih emisija, posebice ugljikovog dioksida.

"Pozivamo države članice da aktivno rade na pošumljavanju, zaštiti močvara te poticanju tehnološki napredne poljoprivredne proizvodnje", rekla je Glavak za Hinu.

Što se tiče drugih izvješća vezanih uz paket Fit for 55 na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, reforma sustava trgovanja emisijama (ETS) nije dobila potrebnu većinu, nakon čega je odgođeno glasovanje o Socijalnom fondu za klimatsku politiku i Mehanizmu EU-a za prilagodbu ugljika na granicama, koji su također dio paketa.

Podržana su izvješća o postupnom ukidanju besplatnih emisijskih jedinica u zrakoplovstvu te o neutralizaciji i smanjenju emisija CO2 u međunarodnom zrakoplovstvu.

(HINA, 8. 6. 2022.)