24.10.2018.

EP raspravljao o izmjenama Schengenskog informacijskog sustava (SIS)

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u utorak u Strasbourgu o izmjenama Schengenskog informacijskog sustava (SIS), koje bi trebale dodatno unaprijediti taj sustav razmjene podataka namijenjen borbi protiv terorizma, prekograničnog kriminala te nezakonitih migracija u Europskoj uniji.

Europska komisija je iznijela prijedloge za izmjene SIS-a kako bi se osigurao opstanak schengenske bezgranične zone, te ojačale zajedničke vanjske granice i unaprijedila suradnja u provedbi zakona. "SIS će ostati najveća, najčešće korištena, najbolje implementirana baza podataka u području slobode, sigurnosti i pravosuđa te će donositi više sigurnosti našim građanima", rekao je izvjestitelj EP-a za SIS Carlos Coelho.
Izmjene predviđaju bolju razmjenu informacija i uključuju upozorenja za odluke o povratku stranih državljana. "U ovom trenutku zemlje članice ne razmjenjuju informacije o tome je li strani državljanin dobio odluku o povratku ili ne. Zbog manjka razmjene informacija, strani državljanin lako može izbjeći ovu obvezu odlaskom u neku drugu zemlju članicu", kazao je izvjestitelj Jeroen Lenaers.
"Postat će praktični nemoguće da osoba koja je odbijena u Portugalu uđe u Njemačku", rekao je Coelho govoreći o izmjenama SIS-a.
Zemlje članice će biti obvezne dijeliti ta upozorenja i razmjenjivati informacije o terorističkim aktivnostimasa svim ostalim zemljama EU-a. Nova preventivna upozorenja odnosit će se na djecukojoj prijeti opasnost od nasilja, prisilnog braka ili otmice. Također će se davati upozorenja za identifikaciju kriminalaca i povećano korištenje biometrijskih podataka.
Predlažu se i oštrija pravila za zaštitu, uključujući više sredstava i nadzora od strane tijela za zaštitu podataka.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da se "u svojoj srži SIS bavi jednim jedinim pitanjem, a to je povjerenje". "Povjerenje da možemo među europskim partnerima izmjenjivati osjetljive informacije i da ćemo po tim informacijama ispravno postupati", rekao je Avramopoulos. "Ne pretjerujem kad kažem da je SIS središte naše sigurnosne suradnje u Europskoj uniji i u svjetlu toga tražili smo jačanje sustava", naglasio je.
Hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica naglasila je tijekom rasprave da Schengen treba doživjeti nadogradnju, te pozvala na što brži ulazak Hrvatske u schengenski prostor. Hrvatska je u lipnju 2017. dobila pristup SIS-u kako bi "ojačala provedbu zakona", a ulazak u schengensku zonu jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva aktualne vlade. "Tehnički je već gotovo sve odrađeno. Do kraja ove godine svi će tehnički uvjeti biti ispunjeni tako da tada 'stupa na snagu' politička volja", kazala je Šuica.
"Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU-u od 1350 km koja još uvijek nije schengenska granica. Hrvatska očekuje da pristupi schengenskoj zoni kako bi pomogla da Europska unija ne bude tvrđava ali da zna tko se nalazi na njezinu teritoriju i tko ulazi preko njezinih granica. Vjerujem da je to u interesu svih vas iz ostalih zemalja EU-a", rekla je Šuica.
Najnovije izmjene SIS-a usklađene su s novom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Poboljšani SIS trebao bi omogućiti efikasniju uporabu otisaka prstiju, dlanova i slika lica za identifikaciju osoba koje ulaze u Schengen. Također se omogućava interoperabilnost s drugim sustavima EU-a za migracije, upravljanje granicama i sigurnost. Policijska agencija Europol imat će puni pristup svim kategorijama upozorenja u SIS-u, a operativni timovi Europske granične i obalne straže imat će pristup SIS-u pri obavljanju svojih zadaća.
Zastupnik Ivan Jakovčić kazao je za hrvatske medije da se Hrvatska "dokazala u korištenju Schengenskog informacijskog sustava". "Očekujem da ćemo u ožujku iduće godine biti primljeni u schengenski sustav. To je od strateške važnosti za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a osobito za njezin turizam, kao i za slobodno kretanje svih hrvatskih građana", naglasio je Jakovčić.
Zastupnica Željana Zovko kazala je da je ulazak u Schengen jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske, te vrlo važno sigurnosno pitanje.
"Nama je to izrazito važno. Vidimo što se događa na granici s BiH kod Velike Kladuše. Opet se pojavljuje velika opasnost od imigrantskog vala. Važna je razmjena podataka, važno je imati interne kontrole, koliko god to smeta građanima", rekla je Zovko. "Hrvatska živi od turizma, a za nas je sigurnosno pitanje pitanje granica", dodala je u izjavi za medije.
Dogovor o izmjenama SIS-a postignut je u svibnju između EP-a i Europskog vijeća, a odobrio ih je i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE). O izmjenama bi EP trebao glasovati u srijedu, a pošto ih odobri, zeleno svjetlo za početak provedbe treba dati i Europsko vijeće. Dogovorene izmjene uvodit će se postupno, a sve mora mora biti u funkciji do 2021.
SIS je utemeljen 1990. nakon ukidanja graničnog nadzora unutar unutarnjih granica schengenskog prostora. Trenutna verzija, SIS 2, provodi se od 2013. godine.  Osim članica EU-a, SIS u potpunosti koriste i nečlanice Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn.


(HINA, 23. 10. 2018.)