15.02.2019.

EP: prošao prijedlog rezolucije o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebu sile

Prijedlog rezolucije o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebu sile kojom se prvenstveno traži zabrana sredstava za suzbijanje nereda koja mogu prouzročiti teške ozljede, poput raznih šok granata, prošao je u četvrtak prvo čitanje u Europskom parlamentu.

Za prijedlog rezolucije na zahtjev Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice (GUE/NGL) glasalo je 438 zastzpnika, 78 je bilo protiv, uz  87 suzdržanih.
Zastupnici EP-a su u ponedjeljak o tom pitanju održali raspravu na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na prosvjedima "žutih prsluka" u Francuskoj, ali i slična postupanja vlasti u Italiji, Rumunjskoj, Mađarskoj i Poljskoj.
Osudama policijskog postupanja, posebice u Francuskoj, pridružila se i udruga za ljudska prava Amnesty International, a zabrinutost zbog kršenja prava europskih građana na demonstriranje izrazilo je i Vijeće Europe.
Zastupnici smatraju, kako je na raspravi kazala francuska zastupnica Marie-Christine Vergiat,  da je "krajnje vrijeme da se zabrani upotreba 'nesmrtonosnog smrtonosnog' oružja: šok granata koje stvaraju tzv. topnički udar, granata koje proizvode snažan bljesak i zasljepljuju demonstrante, granata koje puštaju neugodan miris te suzavce.
Radi se uglavnom o granatama koje nose oznaku LBD 40 i GLI F4.
Vergiat je ustvrdila da je brutalni nasrtaj policije na "žute prsluke" u Francuskoj rezultirao "zapanjujućim brojkama": 3200 ozlijeđenih, uključujući 37 maloljetnika i 44 novinara, 175 ozljeda glave, 17 ozljeda oka i četiri teško ozljeđene šake i podlaktice.
"Nesrazmjerna upotreba policijske sile samo je dovela do eskalacije nasilja", ustvrdila je Vergiat.
"Zatvori u Francuskoj su puni, puno je ozlijeđenih i to moramo prokazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Macrona", kazao je francuski zastupnik Younous Omarjee iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice. (GUE/NGL).
Klub zastupnika Zelenih također je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na prosvjedovanje i ocijenio da Europska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se "očito Francuskoj ne drži lekcija" i da se nju ne proziva zbog "represije" prema prosvjednicima.
Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić  (Europsko konzervativci i reformisti/ECR) kazala da je "miran prosvjed važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu, ali da neki čelnici na to pravo "ne gledaju blagonaklono".
Ocijenila je  da prijava prosvjednog skupa mora biti "brza, jednostavna i besplatna", umjesto da se raznim mjerama i nametina nastoji obeshrabriti građane.
Također je istaknula da "nasilni prosvjednici ne smiju biti opravdanje za nerazmjernu primjenu sile".
Klub zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF) smatra da je u nezadovoljstvo ljudi u Francuskoj eksplodiralo zbog opresivnog poreznog sustava, velikih povećanja troškova života, sve veće nejednakosti u društvu, politike strogih mjera te masovne nekontrolirane imigracije.
Florian Philippot iz Kluba zastupnika Europe sloboda i demokracije (EFDD), je kazao da "ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirno prosvjedovanje dovedeno u pitanje" te da  "vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve".
Talijanaska zastupnica Barbara Spinelli (GUE/NGL) je kazala da postoje jasni dokazi da je upotreba policijske sile u Francuskoj bila "pretjerana i nerazmjerna".
"Rizik da će prosvjedna gomila biti nasilnička ne smije rezultirati izostankom zaštite ljudskih prava", kazala se Spinelli.
Karmenu Vella je u  ime Europske komisije kazao da je, "kada se prosvjed pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagirati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih".
Pokret "žutih prsluka" se počeo rađati, najprije na razini peticije još u svibnju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera te se pretvorio u akciju. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika. Od početka mobilizacije "žutih prsluka" krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda.


(HINA, 14. 2. 2019.)

Arhiva