"Trenutna tragična ratna stvarnost u Europi i dramatično niska razina energetske sigurnosti Unije dokazuju da je EU godinama pravila ozbiljne pogreške u procjeni svojih potreba, uključujući i one vezane uz transeuropsku energetsku infrastrukturu", rekao je izvjestitelj Zdzislaw Krasnodebski ispred Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) u utorak u Europskom parlamentu.

Krasnodebski je naglasio da novim zakonodavstvom “ne samo da poboljšavamo proces planiranja infrastrukture, nego i potičemo nove vrste projekata od zajedničkog interesa u skladu s klimatskim ciljevima”.

Europski parlament podržao je nove smjernice za energetske projekte u sklopu transeuropske energetske infrastrukture s 410 glasova, uz 146 glasa protiv i 72 suzdržana. Prije stupanja na snagu, ovo izvješće mora još službeno usvojiti i Vijeće.

Legislativa je to oko koje su se Europski parlament i Vijeće složili još u prosincu 2021. Obuhvaća niz kriterija za odabir energetskih projekata koje će EU financirati.

Riječ je o “projektima od zajedničkog interesa” kao što su visokonaponski dalekovodi, cjevovodi, skladišta energije, pametne mreže i dr.

Novi kriteriji odabira dat će prednost projektima koji razvijaju infrastrukturu za korištenje vodika, kao i tehnologiju za hvatanje i skladištenje ugljika, te projektima koji postupno reduciraju ili potpuno izbacuju prirodni plin, odnosno fosilna goriva.

Novi projekti koji se temelje na korištenju prirodnog plina više neće biti prihvatljivi za financiranje putem fondova EU-a.

Jedan od kriterija prihvatljivosti projekata je i njihov doprinos integraciji tržišta i povećanju sigurnosti opskrbe energijom.

EU će osigurati sredstva i za projekte koji prenamjenjuju postojeću infrastrukturu za korištenje prirodnog plina u tehnologiju za transport ili skladištenje vodika.

Projekti koji ispunjavanju navedene kriterije moći će dobiti financijsku pomoć do 31. prosinca 2027.

Hrvatski eurozastupnik iz kluba liberala Renew Valter Flego rekao je za Hinu da je jasno kako Europa nema energetsku neovisnost, “a trenutno ni alternativu, a dok se ta alternativa formira, Komisija treba s državama uspostaviti fond za pomoć građanima u ublažavanju cijena energije”.

“Faza divljanja cijena trajat će još neko vrijeme i zato je jedino razumno kratkoročno rješenje raspodjela veće količine sredstava iz proračuna i sufinanciranje ovih ludih cijena energije”, smatra Flego.

“Nakon pandemije imali smo fond za oporavak od te krize. Ista priča je i sada, treba preraspodijeliti taj novac i neutrošena sredstva iz drugih fondova hitno prenamijeniti u pomoć građanima i gospodarstvu”, dodaje.

Ta se pomoć, smatra Flego, odnosi i na zelenu tranziciju, dugoročno, ali i na saniranje aktualnih problema s cijenama energenata.

Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista smatra da “nije dobro da EU ulaže samo u renoviranje, kao što je činila do sada”.

“Moramo davati subvencije za pametnija rješenja u trenutku nove gradnje”, rekao je Ilčić na raspravi u Europskom parlamentu u utorak.

Nezavisni Mislav Kolakušić u svom se govoru osvrnuo na “izrazite manipulacije cijenom nafte” u prošlosti i pozvao da “ne dopustimo takve igre i kalkulacije s energentima budućnosti”.

Europski je parlament 2020. pozvao na reviziju regulative o transeuropskim energetskim mrežama koja između ostaloga definira i proces odabira projekata od zajedničkog interesa za financiranje.

Komisija je u prosincu 2020. usvojila prijedlog revizije.

Projekti od zajedničkog interesa (Projects of common interest, PCI) jesu infrastrukturni projekti koji se smatraju ključnima za postizanje energetskih ciljeva EU-a, uključujući poboljšanu povezanost nacionalnih tržišta, jačanje konkurentnosti i sigurnost opskrbe te promicanje korištenja obnovljivih izvora energije.

(HINA, 5. 4. 2022.)