Očekuje se da će čelnici Komisije ponuditi i konkretne rokove za ostvarivanje ciljeva i provedbu mjera borbe protiv klimatskih promjena. EP zagovara smanjenje emisije štetnih plinova za 55% do 2030. godine, kako bi Unija do 2050. postala klimatski neutralna, a u skladu s tim zastupnici traže i ambiciozni EU proračun za razdoblje od 2021. do 2027.  U govoru u EP-u krajem studenoga, pred samo glasovanje o potpori novoj Komisiji, von der Leyen je kazala da  "ako budemo dobro radili, Europa će biti prvi kontinent 2050. koji će biti ugljično neutralan". "To je egzistencijalni problem za Europu i svijet i ne smijemo gubiti ni trenutka u borbi protiv klimatskih promjena", rekla je tada šefica EK-a te dodala da je europski novi zeleni plan (Green Deal) nova strategija rasta koja će pomoći u smanjenju emisije ugljikova dioksida te će istodobno omogućiti stvaranje novih radnih mjesta. "Do sredine stoljeća bit ćemo ugljično neutralni, tranzicija mora biti pravedna i uključiva, ili se uopće neće dogoditi... Klimatske promjene tiču se svih nas. Imamo dužnost djelovati i snagu da predvodimo", poručila je von der Leyen. Prema nacrtu tog plana, kako je prenijelo više europskih medija, radi se o nizu "duboko transformativnih politika" koje nova Komisija namjerava provesti kako bi se Europa uspješno uhvatila u koštac s klimatskim promjenama, revitalizirala svoj okoliš i "zazelenila" ekonomiju, Na vrhu popisa prioriteta je postizanje klimatske neutralnosti, čemu bi pomogao europski zakon o klimi koji bi trebao biti predstavljen do ožujka 2020., dok bi do listopada iste godine Komisija predstavila sveobuhvatni plan o smanjenju štetnih plinova za najmanje 50 posto do 2030., sa željom da to bude 55 posto. Jedna od inicijativa koja se navodi u nacrtu dokumenta je i prijedlog o revidiranju direktive o porezu na energiju kako bi se direktiva uskladila s vrlo ambicioznim klimatskim ciljevima. Što se tiče očuvanja ekosustava i biološke raznolikosti, Komisija predlaže da se ponovo preispita "svo postojeće zakonodavstvo vezano uz poljoprivredu i šumarstvo". U konačnici, Komisija u dokumentu izražava namjeru preispitivanja zakonodavstva vezanog uz zrak, vodu i kemikalije u cilju "eliminacije svih izvora onečišćenja". Iako su udruge za zaštitu okoliša pozdravile sveobuhvatni program Komisije vezan uz okoliš, i dalje smatraju da prijedlozi nisu "dorasli zadatku". Greenpeace, primjerice, podsjeća da plan o smanjenju štetnih plinova za najmanje 50 ili 55 posto do 2030. nije u skladu s Pariškim sporazumom i ciljem da se globalno zagrijavanje ograniči na ispod dva stupnja Celzija. Ta i druge udruge smatraju da je potrebno emisije štetnih plinova smanjiti za najmanje 65 posto do 2030. u odnosu na 1990.

(HINA, 9. 12. 2019.)