14.09.2021.

Elektronička ovrha

Pravilnik o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku objavljen u Narodnim Novinama, br. 43/21 (dalje u tekstu: Pravilnik), stupa na snagu 15. rujna 2021. godine. Njime se, sukladno članku 1., propisuju obrasci iz Ovršnog zakona (Nar. nov., br., 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.; dalje u tekstu: OZ), način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku. Prije samog stupanja na snagu, u Narodnim novinama br. 94/21 objavljena je izmjena Pravilnika koja kao i osnovna verzija stupa na snagu polovicom rujna 2021. godine.

Cilj Pravilnika koji kasni nekoliko mjeseci je, nastavno na posljednju izmjenu Ovršnog zakona provedenu krajem 2020. godine, učiniti ovršni postupak koji se provodi na temelju vjerodostojne isprave, jednostavnijim, modernijim, transparentnijim i dostupnijim za sve stranke i sudionike korištenjem elektroničkih obrazaca i elektroničkom komunikacijom.

Sukladno članku 6. stavku 1. Pravilnika, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koji sudu podnosi vanjski korisnik informacijskog sustava1, podnosi se potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u elektroničkom i strojno čitljivom obliku.

Obrazac prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koji je sastavni dio Pravilnika, predstavlja grafički oblik elektroničkog obrasca prijedloga koji se popunjava u sustavu Elektroničke ovrhe2 te se prikazuje korisniku za daljnje popunjavanje u sadržaju prilagođenom prethodno unesenim podacima.

Sukladno članku 9. stavcima 5. i 6. Pravilnika, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave može se iznimno podnijeti sudu u fizičkom (papirnatom) obliku u slučaju kad prijedlog ne sadrži sve obvezne podatke propisane člankom 39. OZ-a ili kad se odlukom koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa utvrdi da nisu ispunjeni tehnički uvjeti za podnošenje prijedloga elektroničkim putem.

Prema podacima iz podnesenog prijedloga za ovrhu, u sustavu Elektroničke ovrhe formirat će se prijedlog za ovrhu za svaki pojedini slučaj te će im se dodijeliti poslovni broj suda i jedinstveni identifikator. Takvi se prijedlozi, sukladno članku 39.a stavku 4. OZ-a automatski povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Kako bi takva dodjela bila moguća, sustav Elektroničke ovrhe i sustav Enotar, odnosno informacijski sustav Hrvatske javnobilježničke komore, bit će povezani, a svakom javnom bilježniku povjerit će se po jedan spis u rad.

S druge strane, prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave, čiji se obrazac nalazi u prilogu Pravilnika, podnosi se nadležnom općinskom sudu u fizičkom obliku, bez unošenja u sustav Elektroničke ovrhe.

Po donošenju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti kojim je određena ovrha na novčanoj tražbini po računu, isto se dostavlja ovrhovoditelju u njegov elektronički poštanski pretinac u strojno čitljivom obliku. Nakon toga, ovrhovoditelj će rješenje elektroničkim putem podnijeti Financijskoj agenciji na provedbu. Iznimno, ako ne postoje tehničke mogućnosti za podnošenje elektroničkim putem, ovrhovoditelj može podnijeti rješenje o ovrsi i/ili priloge rješenju Agenciji na provedbu u fizičkom (papirnatom) obliku.

Ovako opisan sustav provođenja ovrhe elektroničkim putem moguć je samo ukoliko su ispunjeni tehnički uvjeti za njegovu primjenu. U suprotnom, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov. 131/20) i Pravilnik u svojim prijelaznim i završnim odredbama određuju da ako se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu, podnošenje prijedloga obavlja se prema odredbama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12., 25/13. 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.). Drugim riječima, u tom će slučaju ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovrhu mjesno nadležnom javnom bilježniku čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.

S obzirom da je već polovica rujna jedino što nedostaje kako bi sustav Elektroničke ovrhe ugledao svijetlo dana je odluka ministra nadležnog za poslove pravosuđa kojom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u ovršnom postupku. Budući da je krajem kolovoza Pravilnik podvrgnut izmjenama i dopunama s elementom detaljiziranja načina elektroničkog komuniciranja i izgleda elektroničkih obrazaca, možemo samo pretpostaviti da je odluka ministra već spremna i da će sustav Elektroničke ovrhe uskoro zaživjeti.

Priredila: Ana Turić, mag.iur.

 

1 Vanjski korisnik informacijskog sustava jest osoba koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine te osoba u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti (ovrhovoditelj) kao i osoba protiv koje se tražbina ostvaruje (ovršenik).; čl. 3. toč. 2. Pravilnika, Narodne novine, Službeni dio, br. 43/21, 94/21
2 Elektronička ovrha je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, sukladno važećem Pravilniku o radu u sustavu eSpis.; čl. 3. toč. 8. Pravilnika, Narodne novine, Službeni dio, br. 43/21, 94/21

Arhiva