Riječ je o uredbi koja bi trebala biti  odgovor na sve veću potražnju za bržom, pouzdanijom i podatkovno intenzivnom povezivošću što je ključno za dostupnost novih usluga koje se temelje na novim tehnologijama, kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija, podatkovni prostori, virtualna stvarnost i metaverzum.

Prijedlog uredbe između ostaloga predviđa da se sve nove zgrade ili zgrade na kojima je provedena veća rekonstrukcija,  osim u opravdanim slučajevima, instalira optička mreža kako bi građanima bile dostupne najbrže usluge povezivosti.

Prema tom prijedlogu, radovi mrežnih operatora na izgradnji osnovne fizičke infrastrukture, kao što su kabelski kanali i stupovi, na koje nerijetko otpada i do 70 posto troškova uvođenja mreže, bit će koordiniraniji, a relevantni dionici imat će pristup toj infrastrukturi.

Komisija je također pokrenula javno savjetovanju u kojem želi dobiti odgovore svih dionika na pitanje  koje su vrste infrastrukture potrebne Europi da bi u narednim godinama održala korak s transformativnim tehnološkim razvojem i imala kontrolu nad svojom digitalnom transformacijom.

U okviru savjetovanja traže se i mišljenja dionika o tome na koji se način u cijeloj Uniji mogu pravodobno mobilizirati ulaganja potrebna za uvođenje takve infrastrukture.

Velike europske telekom kompanije poput Deutsche Telekoma, Orangea, Telefonice već godinama traže da tehnološke tvrtke kao što su Amazon, Microsoft, Netlix, Facebook ili Apple na koje otpada više od polovice internetskog prometa, snose dio troškova za izgradnju infrastrukture, a one pak tvrde da bi to bi zapravo bio porez na internet koji bi ugrozio neutralnost internetske mreže.

Nakon javnog savjetovanja koje će trajati 12 tjedana, Komisija će vjerojatno izići sa zakonodavnim prijedlogom.

(HINA, 23. 2. 2023.)

Fotografija: Pixabay