Komisija ističe da će objavljivanje godišnjeg izvješća o vladavini prava imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju.

“To bi trebalo pomoći svim zemljama članicama da ispitaju kako se mogu rješavati izazovi, kako mogu učiti iz iskustava jedni od drugih i pokazati kako bi se mogla jačati vladavina prava uz puno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija”, navodi Komisija.

Prema izvješću, najviše zabrinjava stanje u Mađarskoj i Poljskoj, zemljama protiv kojih je u tijeku postupak u okviru članka 7, koji teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u slučaju ozbiljnog i ustrajnog kršenja načela i vrijednosti EU-a. Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders navodi da u izvješću nema ničeg novog, sve je poznati javnosti u zemljama članicama.

Po pitanju neovisnosti pravosuđa zabrinjava stanje u Mađarskoj i Poljskoj, dok u još nekoliko članica Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj postoje izazovi u tom području. Kao izazovi za Hrvatsku navode se slabi administrativni kapaciteti koji stvaraju poteškoće Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću u ispunjavanju njihova mandata, gdje im je smanjena uloga u imenovanju sudaca i državnih odvjetnika te potreba za moderniziranjem IT sustava za provjeru imovinskih kartica koje nedostaju.

Po pitanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj, Komisija navodi da su napori posebnog protukorupcijskog odjela ometani nedostatkom specijaliziranih istražitelja te neučinkovitošću pravosudnog sustava jer dugotrajni postupci i žalbe često ometaju zatvaranje slučajeva, uključujući i one protiv visokih dužnosnika. U području medijskih sloboda, Hrvatska se spominje među skupinom zemalja u kojima se novinari suočavaju s prijetnjama fizičkoj sigurnosti, internetskom uznemiravanju, zastrašivanju. Uz Hrvatsku u toj se skupini spominju Bugarska, Mađarska, Slovenija i Španjolska.

(HINA, 30. 9. 2020.)