Između ostaloga, u preporuci se poziva na osnivanje neovisnih nacionalnih službi za podršku u okviru kojih će biti dostupne telefonske linije za pomoć, pravni savjeti, psihološka potpora te skloništa za novinare i medijske djelatnike suočene s prijetnjama.

“Ni jedan novinar ne bi smio izgubiti život ili zadobiti ozljede zbog posla koji obavlja. Moramo podupirati i štititi novinare jer su oni okosnica demokracije.  Danas od država članica tražimo da poduzmu odlučne mjere kako bi Unija postala sigurnije mjesto za novinare”, izjavila je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u svom govoru o stanju Unije da su “informacije javno dobro” te da treba štititi one koje osiguravaju transparentnost - novinare i novinarke.

Sve su brojnije fizičke, pravne i internetske prijetnje i napadi kojima su izloženi novinari i drugi medijski djelatnici. Prošle godine u Uniji je zabilježeno više od 900 napada na novinare, a u najtragičnijim slučajevima dogodila su se i ubojstva.

Fizički napadi zabilježeni su prije svega tijekom javnih prosvjeda, pa su novinari tako u nekoliko država članica bili izloženi agresiji prosvjednika, a u nekim slučajevima i policijskih snaga. Prijetnje na internetu u porastu su u cijeloj Uniji, pri čemu su posebno ugrožene novinarke i novinari pripadnici manjinskih skupina.

“Osobito zabrinjava kad takve napade pokreću političari ili moćne javne osobe”, navodi Komisija.

Komisija poziva u preporuci države članice da odlučno istraže i kazneno gone sva kaznena djela te da pritom u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža postojeće nacionalno i europsko zakonodavstvo

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton ističe da su se s promjenama i razvojem medijske promijenile i prijetnje s kojima se medijski djelatnici suočavaju pri obavljanju posla.

“Prijetnje na internetu nova su stvarnost. Danas predstavljamo preporuku kojom glavninu svojih napora usmjeravamo tamo gdje je to najpotrebnije, a to je sigurnost novinara na internetu i izvan njega”, rekao je Breton.

Preporuke upućene državama članicama odnose se, među ostalim, na prosvjede i demonstracije, sigurnost na internetu i jačanje položaja u digitalnom svijetu te na novinare koji pripadaju manjinskim skupinama.

Novinarke se suočavaju s većim brojem prijetnji od njihovih muških kolega, a 73 ih je izjavilo da su tijekom svojeg rada bile žrtve internetskog nasilja.

Države članice trebale bi 18 mjeseci nakon donošenja preporuke Komisiju izvijestiti o mjerama poduzetima u cilju njezine provedbe.

Komisija je najavila da će sljedeće godine predstaviti europski akt o slobodi medija koji ima za cilj zaštititi neovisnost medija.

(HINA, 16. 9. 2021.)