Europska komisija u svibnju je predložila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, no predviđa manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu. 

Kohezijska politika je glavni instrument za pomoć siromašnijim regijama u EU-u kako bi sustigle razvijena područja. Stoga se najveći dio tih sredstava investira u najsiromašnije regije, s BDP-om ispod 75 posto europskog prosjeka, iako sve regije imaju pravo na kohezijska sredstva.  

Komisija se u prijedlogu novog okvira usmjerava na pet ulagačkih prioriteta u kojima EU može postići najbolje rezultate: pametniju Europu koja će ulagati u inovacije i digitalizaciju, zelenu Europu bez ugljika, povezaniju, socijalniju i Europu bližu građanima. 

Ulaganja u regionalni razvoj snažno će se usredotočiti na prvi i drugi cilj, pa će od 65 do 85 posto sredstava dodijeliti tim prioritetima. 

Ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Vittoria Alliata di Villafranca u izjavi za medije prije službenog predstavljanja istaknula je da je od novog prijedloga ključno pojednostavljivanje pravila kako bi pristup sredstvima bio lakši, te fleksibilnost što bi omogućilo da se financijski instrument jednostavnije prilagodi promijenjenim uvjetima. 

Ravnateljica je otkrila kako je kohezijski proračun morao biti smanjen zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u čiji je proračun izdvajalo velika sredstva, no i zbog novih prioriteta poput sigurnosti, zaštite vanjske granice i migrantske krize. 

"To stvara veliki pritisak na proračun i zato smo trebali donijeti određene odluke", poručila je. 

Što se tiče Hrvatske, ona bi u idućem okviru trebala dobiti 5,6 posto manje sredstava u sklopu kohezijske politike, otkrio je Velimir Žunac, državni tajnik ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.  

Villafranca je poručila kako je istina da bi Hrvatska trebala imati toliki postotak sredstava manje, no da treba uzeti u obzir da je kohezijski proračun smanjen 10 posto. 

Žunac je naglasio kako su Hrvatskoj kao najmlađoj članici neprihvatljive povećane stope sufinanciranja. EU je ranije izdvajala 85 posto sredstava, dok su države davale ostatak, a u novom okviru taj bi se postotak trebao smanjiti na 70 posto. 

"Čak i da imamo više novaca, a moramo imati i veći udio vlastitog financiranja, nastat će problemi. To je izuzetno važno", upozorio je Žunac. 

Hrvatska je u ovoj financijskoj perspektivi na raspolaganju imala 10,7 milijardi, a u novom okviru bi trebala imati oko 9,8 milijardi eura, otkrio je državni tajnik, naglasivši kako to nisu finalne brojke. 

Otkrio je da se Hrvatska očitovala na ovaj prijedlog i da je među zemljama koja je manje pogođena rezovima od drugih zemalja. 

Novi proračun moraju potvrditi Europski parlament i vlade zemalja članica. Žunac je rekao kako hrvatsko mišljenje o prijedlogu kohezijske politike dijele zemlje Višegradske skupine, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. 

Villafranca je istaknula da je rasprava tek započela, no da vidi dobru volju kod većine zastupnika Europskog parlamenta i predstavnika vlada o što bržem procesu pregovora, kako bi se završio prije europskih izbora u svibnju iduće godine. 

"Prve reakcije država su da prijedlog ide u pravom smjeru što se tiče pojednostavljenja pravila i na to smo veoma ponosni", zaključila je ravnateljica. 


(HINA, 03. 07. 2018.)