U svojem prijedlogu Komisija nije dirala u postojeći način funkcioniranja kratkoročnog tržišta električne energije i umjesto toga predlaže dugoročne ugovore o kupovini električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni.

Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuju se plinske elektrane. Cijenu struje u svakom trenutku određuje zadnji proizvođač u lancu, u ovom slučaju elektrane na plin.

Cijene električne energije u posljednje dvije godine znatno su porasle, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu kada su cijene pline dosegnule rekordne razine.

Iako su neke države članice tražile da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji sustav, tvrdeći da će predložena reforma poticati postupno napuštanje fosilnih goriva i smanjiti njihov utjecaj na cijene električne energije.

Po novom prijedlogu, državne potpore za  nova ulaganja u vjetroelektrane, solarnu energiju, hidroenergiju, geotermalnu i nuklearnu električnu energiju provode se kroz dvosmjerne ugovore za kompenzaciju razlike cijena.

Prema tim ugovorima, proizvođači na dulji rok prodaju struju po fiksnoj cijeni, neovisno o kratkoročnim kretanjima na tržištu.

Krajnji je cilj pružiti sigurne, stabilne uvjete za ulaganja u obnovljive izvore energije i energiju s niskim udjelom ugljika smanjenjem rizika i kapitalnih troškova, a istodobno izbjeći neočekivane profite u razdobljima visokih cijena.

Komisija ističe da će to biti ključni instrument za poticanje stabilnosti i predvidljivosti troškova energije diljem EU-a.

Prema prijedlogu, države članice će morati osigurati državna jamstva kako bi potaknuli sklapanje dugoročnih ugovora o kupnji električne energije. Ako cijene energije porastu do ekstremnih razina, državama članicama će biti dopušteno da privremeno reguliraju cijene za krajnje potrošače.

Komisija kaže da će ova reforma  smanjiti utjecaj fosilnih goriva na račune potrošača  i osigurati da se na tim računima osjete niže cijene energije iz obnovljivih izvora.

Jedan je od najvažnijih aspekata ovoga prijedloga jest širok izbor ugovora za potrošače i pružanje jasnijih informacija prije potpisivanja ugovora kako bi potrošači mogli ugovoriti sigurne i dugoročne cijene i tako izbjeći rizike i nestabilnost.

Ostavljena je mogućnost da se i dalje može imati ugovore s dinamičnim određivanjem cijena kako bi potrošači mogli koristiti električnu energiju u razdobljima kad je jeftinija (npr. za punjenje električnih automobila ili upotrebu dizalica topline) i tako iskoristiti varijabilnost cijena.

Predviđenom reformom države članice bit će obvezne uspostaviti  opskrbljivače u krajnjoj nuždi za osiguravanje opskrbe svih potrošača električnom energijom.

Ranjivi potrošači koji kasne s plaćanjem računa bit će zaštićeni od isključenja električne energije.

U prijedlogu se mijenjaju i pravila o dijeljenju energije iz obnovljivih izvora. Potrošači će moći ulagati u vjetroelektrane ili solarne elektrane i višak solarne energije proizvedene na krovovima prodavati i susjedima, a ne samo svojem dobavljaču.

Prijedlog reforme treba potvrdu u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu da bi stupio na snagu.

(HINA, 14. 3. 2023.)

Fotografija: Pixabay