Pariz je u listopadu prošle godine blokirao otvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom protivno želji većine drugih europskih prijestolnica i procjeni Europske komisije da su obje zemlje napravile svoju domaću zadaću. Makedonci su na promijenili ime državi, a Albanci provode opsežnu pravosudnu reformu. Tu blokadu većina zemalja članica i čelnika europskih institucija nazvali su "povijesnom pogreškom", između ostaloga, i zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu. Francuska je, međutim, ustrajala u tome da EU mora promijeniti metodologiju pregovora i naglašavala da nijedna od njih ne čini dovoljno u borbi s korupcijom. Glavni francuski zahtjev bio je ta proces pregovora može biti reverzibilan ako kandidatkinja za članstvo počne nazadovati u ispunjenju europskih standarda, kao što se zadnjih godina događa s Turskom. U tom slučaju pregovori bi se mogli suspendirati u cijelosti ili djelomično, a smanjilo bi se i europsko financiranje. Današnji prijedlog Komisije vrlo je sličan neslužbenom dokumentu koji je Francuska, navodeći svoje zahtjeve, ranije poslala ostalim zemljama članicama. 

Grupiranje poglavlja  

Glavna novost u odnosu na dosadašnje pregovore o jest grupiranje poglavlja u šest tematskih cjelina ili klastera. Broj poglavlja i dalje ostaje 35, ali više se pregovori ne bi otvarali poglavlje po poglavlje, nego klaster po klaster. S tim da više tematskih cjelina može biti otvoreno istodobno, odnosno ne mora se čekati zatvaranje jednog za otvaranje drugog. Najvažniji klaster koji bi se trebao prvi otvoriti i zadnji zatvoriti nosi naziv temeljna pitanja i uključuje vladavinu prava, ekonomske kriterije i reformu javne uprave. Ostalih pet cjelina su: unutarnje tržište; konkurentnost i uključiv rast; zeleni program i održiva povezivost; resursi, poljoprivreda i kohezija; te vanjski odnosi. Vremenski okvir između otvaranja skupina i zatvaranja pojedinačnih poglavlja trebao bi biti ograničen, po mogućnosti na najviše godinu dana, ovisno o napretku reformi. Prijedlog sadrži i poticaje za zemlje kandidatkinje koji mogu biti u obliku ubrzane integracije i uključivanja u pojedinačne politike, tržište i programe EU-a, pri čemu bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve dionike, te povećanje financiranja i ulaganja. Napredak u provedbi reformi za kandidate će značiti napredak u procesu.

Sankcije

Međutim, Komisija predlaže i odlučnije mjere kojima bi se sankcionirala svaka ozbiljna ili dugotrajna stagnacija ili nazadovanje u provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta pristupnog procesa. Pregovori u određenim područjima mogli bi se pauzirati, ili čak potpuno obustaviti, a već zatvorena poglavlja mogla bi se ponovno otvoriti. Koristi koje se mogu ostvariti boljom integracijom, npr. pristup programima EU-a, također bi se mogle pauzirati ili povući, a opseg i intenzitet financiranja EU-a mogli bi se smanjiti. Reverzibilnost procesa, jedan od glavnih francuskih zahtjeva, postojala je i dosad. Prema pregovaračkim okvirima za pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom, za vrijeme pristupnih pregovora stalno se prati napredak u poglavljima 23 i 24 koja pokrivaju područja unutarnjih poslova i vladavine i prava i u nedostatku napretka moguće je suspendirati cijeli pregovarački proces i ponovno otvoriti privremeno zatvorena poglavlja. Komisija je ujedno najavila da će prije zagrebačkog samita u svibnju predstaviti plan za razvoj gospodarstva i plan ulaganja u zemlje zapadnog Balkana. Prijedlog Komisije predviđa i češće sastanke na najvišoj razini sa zemljama zapadnog Balkana i veću uključenost zemalja članica u praćenje napretka u kandidatskim zemljama.

Otvaranje pregovora 

Komisija očekuje da zemlje članice usvoje novu strategiju i donesu odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu, ali hoće li Francuska i druge zemlje (Danska i Nizozemska) ovim prijedlozima biti zadovoljne tek će se vidjeti. Također, Komisija će do kraja ovoga mjeseca objaviti dodatno izvješće o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije što bi također trebalo olakšati donošenje odluke u Vijeću EU-a o početku pregovora. Sama odluka o otvaranju pregovora najvjerojatnije neće značiti da će se tada pregovori i otvoriti, nego će se samo odrediti datum, pri čemu bi Sjeverna Makedonija mogla dobiti znatno raniji datum od Albanije.  Nova metodologija trebala bi biti ugrađena u pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhely naglasio je da promjene nisu predložene samo kako bi se zadovoljio Pariz. 
"To nije samo francusko, to je europsko pitanje", kazao je. 
Što se tiče Srbije i Crne Gore, koje već vode pregovore, njima je ostavljeno na volju hoće li koristiti novu metodologiju ili će pregovore nastaviti kao i dosad. Na novinarsko pitanje stvaraju li se na taj način dvije skupine zemalja, prve u kojima većinu predstavljaju kršćani i drugu, u kojoj su Sjeverna Makedonija, BiH, Albanija i Kosovo u kojoj muslimani čine znatan il većinski dio stanovništva, o čemu brinu na Balkanu, povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi istaknuo je da je riječ o "vrlo čudnom dojmu". To uopće nije namjera Komisije, nego da je stvar u tome što Srbija i Crna Gora već pregovaraju i nije 'fair play' mijenjati pravila dok utakmica traje, kazao je.

(HINA, 5. 2. 2020.)