Komisija je predstavila prijedlog novog Instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve (SMEI). Ciljevi tog okvira za upravljanje krizama su zaštita slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi i jamčenje dostupnosti bitne robe i usluga u budućim kriznim situacijama.

Komisija navodi da se na taj korak odlučila jer je pandemija covida-19 pokazala strukturne nedostatke koji otežavaju EU-u da na hitne situacije reagira učinkovito i koordinirano. Jednostrane mjere stvaraju fragmentaciju, a to dodatno pogoršava krizu, pri čemu su posebno pogođena mala i srednja poduzeća.

“Potrebni su nam novi alati koji će nam omogućiti brzu i zajedničku reakciju. Zahvaljujući tome u svakoj novoj krizi moći ćemo osigurati da naše jedinstveno tržište ostane otvoreno i da roba od ključne važnosti i dalje bude dostupna za zaštitu europskih građana”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

Novi instrument uključuje nekoliko elemenata. Predviđa stvaranje modela kriznog upravljanja za jedinstveno tržište: novi mehanizam za praćenje jedinstvenog tržišta, utvrđivanje stupnja opasnosti i koordiniranje odgovarajućeg odgovora, koji se sastoji od nekoliko faza aktivnosti – pripremne, nadzorne i reaktivne.

Okvir za krizno planiranje omogućuje Komisiji i državama članicama da uspostave koordinacijsku i komunikacijsku mrežu za povećanje pripravnosti. Ako se utvrdi prijetnja jedinstvenom tržištu, može se aktivirati nadzorni režim. U slučaju krize s dalekosežnim učinkom na jedinstveno tržište može se aktivirati reaktivni režim. Osnovat će se savjetodavna skupina koju će činiti Komisija i države članice kako bi se procijenila konkretna situacija i preporučile najprikladnije mjere odgovora. Njezina će uloga biti izuzetno važna u cijelom procesu.

U nadzornom režimu zajednički fokus država članica i Komisije bio bi na praćenju lanaca opskrbe strateški važnom robom i uslugama te na izgradnji strateških rezervi u tim područjima. Nakon prelaska u reaktivni režim slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu održavalo bi se na temelju popisa zabranjenih ograničenja i općenito pojačanim i brzim nadzorom jednostranih ograničenja. Komisija može također državama članicama preporučiti da se pobrinu za dostupnost robe potrebne tijekom krize tako što će olakšati proširenja ili prenamjene proizvodnih linija ili ubrzati izdavanja dozvola. Komisija može i preporučiti državama članicama da ciljano distribuiraju strateške rezerve stvorene tijekom nadzorne faze. Nova će se pravila primjenjivati i kako bi se Komisiji olakšalo da u ime država članica provodi javnu nabavu relevantne robe i usluga u nadzornom i reaktivnom režimu.

U izvanrednim okolnostima i samo ako je već prijeđeno u reaktivni režim, Komisija može upotrijebiti i alate za koje će biti potreban zaseban korak aktivacije. U tom slučaju Komisija može od gospodarskih subjekata zatražiti ciljane informacije, pri čemu se odgovor može učiniti obvezom. Komisija može od tih subjekata također tražiti da prihvate prioritetne narudžbe proizvoda potrebnih tijekom krize. Odbijanje takvih narudžbi smjelo bi se opravdati samo ozbiljnim razlozima.

Osim toga, predviđa se i ubrzano stavljanje na tržište određenih proizvoda zahvaljujući bržem ispitivanju i akreditaciji, među ostalim ocjenjivanjem sukladnosti, kako bi se osigurala njihova dostupnost tijekom izvanrednih situacija.

Prijedlog novog instrumenta odgovor je na probleme uskih grla u dobavnim lancima koje je uzrokovala  pandemija covida-19  i ruska invazija na Ukrajinu. Slične mjere već su donijele Sjedinjene Države i Japan.

“Umjesto da se oslanjamo na trenutačne, improvizirane mjere, Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve omogućit će nam da strukturno reagiramo kako bismo zaštitili slobodno kretanje robe, ljudi i usluga u kriznim vremenima. Taj će instrument osigurati bolju koordinaciju s državama članicama, pomoći u sprečavanju i ograničavanju utjecaja potencijalnih kriza na našu industriju i gospodarstvo te opremiti Europu alatima koje naši globalni partneri imaju, a nama nedostaju”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

(HINA, 19. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay