"Želimo napraviti privatne domove i javne zgrade energetski učinkovitijima i komfornijima diljem Europe. Stoga pokrećemo Europski renovacijski val. To će nam pomoći u dostizanju naših klimatskih ciljeva, stvoriti nova radna mjesta i smanjiti troškove energije za građane", rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.

Cilj je udvostručiti energetsku obnovu zgrada u sljedećih 10 godina. Do 2030. moglo bi se renovirati 35 milijuna zgrada u EU-u i stvoriti dodatnih 160.000 "zelenih" radnih mjesta u građevinskom sektoru.

Oko 40 posto ukupne potrošnje energije i 36 posto emisije stakleničkih plinova u EU-u otpada na zgrade. Trenutno se godišnje energetski obnavlja samo jedan posto zgrada stoga je potrebno znatno ubrzati obnovu.  Kako bi se postigao cilj smanjenja emisija od barem 55 posto do 2030., koji je EK predložio u rujnu 2020., EU mora smanjiti emisije stakleničkih plinova povezanih sa zgradama za 60 posto, njihovu potrošnju energije za 14 posto, a potrošnju energije za grijanje i hlađenje za 18 posto.

Politika i financijska sredstva Europe već su pozitivno utjecali na energetsku učinkovitost novih zgrada koje sad troše samo polovinu energije u usporedbi sa zgradama izgrađenim prije više od 20 godina. Međutim, 85 posto zgrada u EU-u starije je od 20 godina, a očekuje se da će ih 2050. ostati 85 do 95 posto.

Jedan od važnijih ciljeva je smanjiti energetsko siromaštvo. Komisija kaže da skoro 34 milijuna Europljana ne može sebi priuštiti grijanje vlastitih domova.

U strategiji su navedena tri prioriteta: dekarbonizacija grijanja i hlađenja zgrada; rješavanja energetskog siromaštva osoba koje nisu u stanju snositi troškove za energiju te obnova javnih zgrada poput škola, bolnica i upravnih zgrada. Jedan od ciljeva je i stvaranje novog europskog Bauhausa, interdisciplinarnog projekta kojim će upravljati savjetničko tijelo sastavljeno od eksperata, arhitekata, dizajnera, umjetnika, planera i civilnog društva.

"Renovacijski val nije samo obnova postojećih zgrada da budu energetski učinkovitije i klimatski neutralne. On može potaknuti široku transformaciju naših gradova i okoliša. Može biti prigoda za početak postupka kojim bi se gradila održivost sa stilom", navodi EK.

Ursula von der Leyen ističe da novi europski Bauhaus treba biti most između svijeta znanosti i tehnologije i svijeta umjetnosti i kulture. "To je sustavna promjena koja zahtjeva puno inovacija i kreativnosti", rekla je.

Bauhaus bi trebao potaknuti novu europsku estetiku kojom će se objediniti učinkovitost i kreativnost. "Želimo se pobrinuti za to da u budućnosti svima bude dostupno okruženje u kojem je ugodno živjeti, a koje je ujedno lijepo, održivo i cjenovno pristupačno", navodi EK. Von der Leyen je ideju o novom Bauhausu prvi put iznijela u svom govoru o stanju Unije u rujnu. Bauhaus je njemačka škola dizajna koju je 1919. godine osnovao arhitekt Walter Gropius.

On je u Weimaru 1919. osnovao visoku školu za arhitekturu i oblikovanje, stapanjem i preustrojem Likovne akademije i Akademije primijenjene umjetnosti. Osnovna ideja bila je ostvarivanje jedinstva umjetnosti, arhitekture i dizajna te povezanosti umjetnika s praktičnim životom, tj. stvaranja uvjeta za suradnju umjetnika i industrije. EK najavljuje da će razmotriti mogućnost da se proračunska sredstva EU-a zajedno s prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) upotrijebe za financiranje nacionalnih programa energetske učinkovitosti i uštede za stanovništvo s nižim prihodima. Dodatno će se razraditi okvir za ekološki dizajn kako bi se omogućila i promicala uporaba učinkovitih proizvoda u zgradama.

(HINA, 14. 10. 2020.)