"Nalazimo se u nezapamćenoj situaciji u kojoj se poduzećima u kontekstu pandemije koronavirusa dodjeljuju iznimne količine državne potpore. Osobito u tom nije prihvatljivo da se javna potpora dodjeljuje poduzećima koja izbjegavaju plaćanje poreza s pomoću poreznih oaza. To bi bila zloupotreba nacionalnih proračuna i proračuna EU-a na štetu poreznih obveznika i sustavâ socijalne sigurnosti. Želimo to spriječiti u suradnji s državama članicama", izjavila je izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.

Restrikcije bi se trebale primjenjivati i na poduzeća koja su osuđivana zbog teških financijskih kaznenih djela uključujući, među ostalim, financijske prijevare, korupciju te neplaćanje poreza i socijalnih doprinosa. 
 EU ima popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija u sklopu napora na suzbijanje poreznih prijevara ili utaje poreza: nezakonitog neplaćanja poreza ili plaćanja premalo poreza; izbjegavanja plaćanja poreza: služenja pravnim sredstvima kako bi se smanjile porezne obveze; pranja novca: prikrivanja podrijetla nezakonito stečenih financijskih sredstava.  Taj popis se od ove godine ažurira dva puta godišnje.

"Svi smo zajedno u ovoj krizi i svatko mora pošteno platiti svoj udio u porezima kako bismo mogli poduprijeti zajedničke napore za oporavak, a ne ih ugrožavati. Oni koji namjerno zaobilaze porezna pravila ili sudjeluju u kriminalnim aktivnostima ne bi smjeli izvlačiti koristi iz sustavâ koje pokušavaju zaobići. Moramo zaštititi svoja javna sredstva kako bismo njima mogli istinski podupirati poštene porezne obveznike diljem EU-a", rekao je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Preporuke imaju za cilj pružiti državama članicama predložak, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, o tome kako spriječiti korištenje javne potpore u sustavima poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza ili pranja novca te za financiranje terorizma. Konkretno, poduzećima koja su povezana s jurisdikcijama uvrštenima na EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija (npr. poduzećima koja su u porezne svrhe rezidenti u takvim jurisdikcijama) ne bi trebalo dodijeliti javnu potporu. Ako države članice odluče uvesti takve odredbe u svoje nacionalno zakonodavstvo, Komisija predlaže niz uvjeta o kojima bi trebala ovisiti dodjela financijske potpore.

EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija najbolja je osnova za primjenu takvih ograničenja jer će državama članicama omogućiti da postupaju dosljedno i izbjegnu pojedinačne mjere kojima bi se moglo kršiti pravo EU-a. Upotrebom tog popisa za provedbu ograničenja postići će se i veća jasnoća i sigurnost za poduzeća.
U cilju zaštite poštenih poreznih obveznika Komisija preporučuje i iznimke od tih ograničenja, koje treba primjenjivati uz stroge uvjete. Poduzećima bi financijska potpora trebala biti dostupna čak i ako su povezana s jurisdikcijama s EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija, ali pod određenim uvjetima. To bi mogao biti slučaj, na primjer, ako poduzeće može dokazati da je platilo adekvatan porez u predmetnoj državi članici u određenom vremenskom razdoblju (npr. posljednje tri godine) ili ako ima stvarnu gospodarsku prisutnost u zemlji uvrštenoj na taj popis. Državama članicama savjetuje se da uvedu odgovarajuće sankcije u cilju odvraćanja podnositelja zahtjeva od davanja lažnih ili netočnih informacija.

(HINA, 14. 7. 2020.)