Gospodarstvo eurozone postupno se otvara paralelno poboljšanju epidemiološke situacije i ubrzanom procjepljivanju građana protiv Covida 19, konstatira ECB, upućujući na oporavak uslužnog sektora i kontinuirani rast aktivnosti u industriji.

U drugoj polovini godine rast bi trebao ubrzati, procjenjuju, a oslonac oporavka bit će osobna potrošnja i snažna globalna potražnja, te poticajne mjere fiskalne i monetarne politike, iako će izglede definitivno odrediti epidemiološka situacija i reakcija gospodarstva na otvaranje.

"Očuvanje povoljnih uvjeta financiranja u pandemiji i dalje je ključno kako bi se ublažila neizvjesnost i poduprlo povjerenje, čime se podupire ekonomska aktivnost i čuva stabilnost cijena na srednji rok", ističu u banci.

Zato su potvrdili važeće ključne kamatne stope od nula posto, te kamatu na depozite od minus 0,5 posto, dodajući da će ih zadržati na tim razinama dok se izgledi za inflaciju ne približe dovoljno zacrtanih nešto ispod dva posto i kroz dulje razdoblje ne ocrtaju u temeljnoj inflaciji.

Nastavit će kupovati obveznice u sklopu kriznog pandemijskog programa PEPP ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura "barem do kraja ožujka 2022. godine, a definitivno dok se ne zaključi da je kriza koju je prouzročio koronavirus završila". Obveznice će se vjerojatno i u idućem tromjesečju kupovati znatno snažnijim tempom nego u tri ovogodišnja mjeseca, ističu.

Upravno vijeće nije na sjednici raspravljalo o gašenju kriznog pandemijskog programa, naglasila je na konferenciji za novinare predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

"Prerano je za to, bio bi to preuranjeni potez", istaknula je Lagarde.

ECB je u najnovijem izvješću podigao procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj i idućoj godini, na 4,6 odnosno 4,7 posto, što je za 0,6 postotnih bodova više no što su prognozirali u ožujku. U 2023. rast bi trebao usporiti na 2,1 posto, čime je potvrđena procjena iz ožujka.

Inflacija je proteklih mjeseci ojačala, odražavajući nisku poredbenu osnovicu u prošloj godini, a poticaj su joj dali i vremenski ograničeni faktori, poput problema u opskrbi, i rast cijena energenata, koji bi početkom iduće godine trebao usporiti.

ECB je u takvim uvjetima podigao procjenu inflacije u ovoj godini za 0,4 postotna boda, na 1,9 posto. U 2022. trebala bi kliznuti na 1,5 posto, što je za 0,3 postotna boda više no što su prognozirali u ožujku. U 2023. rast cijena trebao bi dodatno oslabiti, na 1,4 posto, čime je banka potvrdila procjenu iz ožujka.

(HINA, 10. 6. 2021.)