U godinama slabasnog gospodarskog rasta i niske inflacije ECB je snižavao kamatne stope, nudio bankama povoljne kredite i kupovao obveznice kako bi podupro gospodarsku aktivnost i likvidnost u zoni primjene zajedničke europske valute.

Kamatnu stopu na depozite komercijalnih banaka spustili su u negativni teritorij, na minus 0,5 posto, kako bi ih potaknuli da novac plasiraju gospodarstvu i da podrže potrošnju.

U 2021. inflacija je snažno ojačala, potaknuta naglim oporavkom aktivnosti od koronakrize, a u ovoj godini rast cijena dodatno je ubrzao zbog skoka cijena energenata pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.

Da bi zauzdao inflaciju, ECB je podigao kamatne stope, uključujući i kamatnu stopu na depozite, koja sada iznosi 1,5 posto. To znači da komercijalnim bankama sada mora isplatiti ogromne kamate na njihovih približno pet bilijuna eura depozita koje im je sam pomogao nagomilati.

Probleme bi mogao izazvati i program kupnje obveznica koji je u krizi trebao rezultirati nižim kamatnim stopama, budući da su središnje banke od tržišta preuzele dio rizika podizanja kamatnih stopa.

"Taj rizik sada postaje stvarnost širom svijeta, budući da je niz šokova bez presedana doveo do rekordno visoke inflacije koju moramo suzbijati podizanjem kamatnih stopa, što pak rezultira višim troškovima kamata koje moramo plaćati (komercijalnim) bankama", tumači ECB.

"U tom slučaju naša dobit pada, a mogli bismo čak zabilježiti i gubitke", upozorili su.

U problemima su i neki njezini dioničari, poput njemačke, nizozemske i belgijske središnje banke, a to bi u konačnici moglo primorati neke od njih da zatraže pomoć od države, napominje Reuters.

Ironija je u tome što će u najtežem položaju biti središnje banke fiskalno najštedljivijih zemalja budući da drže veći udio bankovnih depozita, a obveznice koje su kupile u ime ECB-a nose manje ili nikakve prinose.

Nizozemska središnja banka otvoreno je priznala da će joj možda ustrebati državna dokapitalizacija, iako je ministrica financija Sigrid Kaag kasnije istaknula da ta opcija "još nije na stolu".

Iz ECB-a, većinom u vlasništvu središnjih banaka 19 zemalja eurozone, poručili su da imaju i druge linije obrane.

Povrh iscrpljivanja rezervi, ECB bi mogao iskoristiti i prihode koje središnje banke zemalja članica ostvaruju na operacijama monetarne politike, poput obveznica i zajmova.

I može odgoditi eventualni preostali gubitak tako da ga u bilanci knjiži kao potraživanje od buduće dobiti. Tu je mogućnost prošlog tjedna spomenula i njemačka središnja banka Bundesbank.

Središnje banke općenito mogu funkcionirati čak i ako imaju gubitke koji iscrpljuju sav njihov kapital, kao što se posljednjih desetljeća događalo u mnogim zemljama, uključujući i Njemačku.

Ipak, doktrina ECB-a kaže da bi središnja monetarna vlast u zoni primjene zajedničke valute trebala biti dobro kapitalizirana kako bi sačuvala neovisnost o vladama i kredibilitet borca ​​protiv inflacije, naglašava Reuters.

(HINA, 30. 11. 2022.)

Fotografija: Pixabay