30.06.2021.

EBRD signalizirao fleksibilnost prema zemljama oslonjenima na fosilna goriva

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) mogla bi pokazati fleksibilnost u financiranju zemalja koje su još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva, istaknula je njezina čelnica, predviđajući u ovoj godini nešto niža ulaganja nego u 2020.

Gospodarstvo se snažno oporavlja, ali na aktivnost EBRD-a utjecat će nova žarišta covida 19 u zapadnoj Europi, središnjem Balkanu i središnjoj Aziji, istaknula je predsjednica EBRD-a u razgovoru za Reuters.

"Svjedočimo usporavanju velikih investicijskih projekata, neki naši klijenti... pokazuju nesigurnost i suzdržanost", primjećuje Renauld-Basso.

Zato procjenjuje da će ulaganja ove godine biti nešto niža nego u rekodnoj 2020. godini.

"Očekujemo da razina aktivnosti neće biti visoka kao prošle godine, koja je bila iznimna s 11 milijardi (eura ulaganja), bit će bliže standardnom rasponu od devet do deset milijardi (eura)", procjenjuje.

Kako bi pomogla zemljama u kojima posluje da prebrode pandemijsku krizu, banka se prošle godine fokusirala na osiguravanje hitne kratkoročne likvidnosti, radnog kapitala, te na financiranje trgovine i na restrukturiranje.

Ove godine aktivnost je usredotočna na potporu klijentima u procesu oporavka gospodarstva, koji bi trebao ojačati u drugoj polovini godine zahvaljujući kontinuiranom procjepljivanju građana i pojačanoj kontroli pandemije.

EBRD-ova pomoć u ovoj godini uključuje više 'zelenih' projekata', s obzirom na bančin plan da do 2025. godine više od polovine ulaganja bude fokusirano na tranziciju na održivo gospodarstvo, otporno na klimu.

Banka će možda moći biti fleksibilna prema gospodarstvima koja se još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva, pod uvjetom da planiraju smanjiti ugljični otisak, dodala je čelnica EBRD-a.

Poljska, primjerice, još uvijek proizvodi najviše struje u termoelektranama na ugljen, koje ispuštaju veliku količinu ugljičnih plinova, i jedina je članica Europske unije koja se nije željela obavezati na klimatsku neutralnost do 2050. godine.

"Ako se to događa u skladu s dugoročnim strategijama koje su snažno povezane s Pariškim klimatskim sporazumom i ako je zemlja odredila datum za dekarbonizaciju i tako dalje, možda ćemo moći biti donekle fleksibilni i poduprijeti takve strategije", ističe Renauld-Basso.

"To je važno za zapadni Balkan, Poljsku, Kazahstan", objašnjava čelnica EBRD-a. 

(HINA, 29. 6. 2021.)