Članovi EBF-a na sastanku u petak razmatrali su aktivnosti banaka, supervizora i regulatora te istaknuli predanost nastavljanju konstruktivne uloge banaka u krizi, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska udruga banaka (HUB). Kako se navodi u priopćenju, u ovom trenutku nije moguće procijeniti utjecaj drugog vala pandemije covid-19 na gospodarstvo, no izgledno je da će u nadolazećem razdoblju biti nužno nastaviti pružati potrebnu podršku bez presedana u cilju efikasnog oporavka europskog gospodarstva.

Na sastanku su posebno pozdravljene kombinirane mjere institucija Europske unije, poput paketa mjera namijenjenog olakšanom kreditiranju kućanstava i poduzeća u Uniji. Također, iskazana je podrška promptnom usvajanju paketa za oporavak tržišta kapitala u cilju osiguravanja dodatne podrške i likvidnosti europskim poduzećima u procesu oporavka od krize. S obzirom na to da se zdravstvena situacija pogoršava, EBF je apelirao na zakonodavce da razmotre daljnje mjere koje će omogućiti oslobađanje dodatnih kapaciteta za kreditiranje, poput prilagodbe jedinstvenog sanacijskog mehanizma.

Naime, ideja zakonodavaca EU-a je bila imati zajednički fond za sanaciju banaka u iznosu do oko 55 milijardi eura. Međutim, zbog dinamične metode izračuna taj iznos je narastao na više od 70 milijardi eura, dijelom i zbog povećanja depozita u bankama koje je posljedica covid-19 krize, a to povećanje nikako ne odgovara postojećim rizicima te smanjuje mogućnost dodatnih plasmana banaka, pojašnjeno je.

Također, naveli su iz EBF-a, potrebno je razmotriti nove alate namijenjene rješavanju očekivanog porasta nenaplativih potraživanja (NPL), uključujući reviziju postojeće regulative, pragmatičniji okvir sekuritizacije za poticanje sekundarnog tržišta loših kredita te dosljedan zakonodavni okvir kod stvaranja društava za upravljanje imovinom (AMC).

Predsjednik EBF-a Jean Pierre Mustier u izjavi koja se prenosi u priopćenju je istaknuo da su europske banke snažne i s covid-19 krizom suočavaju se visoko kapitalizirane, što omogućava sigurnost klijentima i gospodarstvu.

"Ulažu se znatni napori kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, ali se istovremeno uspostavljaju preventivne mjere za upravljanje rizicima i kreditnim gubicima. Fokus mora ostati na potpori realnom gospodarstvu, osiguravajući da se klijenti i cjelokupno društvo podjednako uspješno suočavaju s dosad neviđenim izazovima. Uloga EBF-a je ključna u kreiranju adekvatnog regulatornog okruženja koje će i dalje bankama omogućavati da budu važan dio rješenja u ovoj krizi", ustvrdio je Mustier.

Na sastanku je istaknuto i da su, kao posljedica pandemije, ubrzane duboke strukturne promjene, poput digitalizacije poslovanja i poticanja zelene ekonomije, zbog čega je nužno pravilno vođenje kako bi se iskoristile sve prednosti. Europa će trebati likvidna tržišta kapitala i cjelovitu bankovnu uniju kako bi se efikasno upravljalo navedenom tranzicijom te stoga EBF potiče regulatore da nastave slijediti postavljene ciljeve, navodi se u priopćenju. 

Predsjednik Izvršnog odbora EBF-a Christian Ossig ustvrdio je da se pravila i propisi EU-a trebaju dodatno uskladiti kako bi se stvorilo jedinstveno bankovno tržište i tržište kapitala.

"To je prvenstveno potrebno osigurati od samog početka u novim područjima poput digitalizacije ili ostvarivanja globalnih održivih ciljeva. Uspostavljanje jedinstvenog tržišta će svakako dodatno osnažiti banke u Europi, a jedino jak bankovni sustav garantira dugoročna sredstva za financiranje projekata", rekao je Ossig, a prenosi HUB u priopćenju.

Hrvatska udruga banaka (HUB) okuplja 18 vodećih hrvatskih banaka koje čine više od 98 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka. HUB je član Europske bankovne federacije (EBF), Europskog instituta tržišta novca (EMMI), Europskog platnog vijeća (EPC), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Međunarodne trgovačke komore (ICC Hrvatska). 

(HINA, 23. 11. 2020.)