Nakon što je Europski parlament u srijedu izglasao tu uredbu, u četvrtak je to učinilo i Vijeće. Uredba će biti objavljena u službenom glasilu EU-a 18. veljače i dan poslije stupiti na snagu.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio  instrumenta EU sljedeće generacije koji ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova. 

“Sada kada je usvojen Mehanizam za oporavak i otpornost, vrijeme je da usredotočimo sve napore na pripremu i podnošenje nacionalnih planova za oporavak. Novi Mehanizam nudi državama članicama dosad nezabilježenu mogućnost potpore za oporavak od krize covida-19 i za zelenu i digitalnu tranziciju na uključiv način”, izjavio je portugalski ministar financija Joao Leao, čija zemlja predsjedava Vijećem.

Sada su na redu  države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjen za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

(HINA, 11. 2. 2021.)