1. Uvod
Nakon proglašenja epidemije bolesti COVID-19 došlo je do poremećaja pružanja univerzalnih poštanskih usluga i s njima povezane dostave upravnih akata, što će dugoročno proizvesti problem u upravnim postupcima koji su u tijeku. Pritom, (još) nemamo propis koji stavlja izvan snage odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09 - u nastavku teksta: ZUP), Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20 - u nastavku teksta: OPZ) ili bilo kojeg drugog zakona koji uređuje pravila dostave u upravnom postupku pa se, u cilju zakonite dostave, možemo osloniti samo na propise koji su na snazi. Pretpostavljamo da se vrijednost upravnih postupaka u tijeku sigurno može mjeriti stotinama milijuna kuna (naplata poreza, komunalne naknade i drugih javnih davanja, povrat imovine, izvlaštenja i dr.) pa smatramo da je važno podsjetiti kako se u okolnostima poremećenog rada Hrvatske pošte d.d. (u nastavku teksta: HP) mogu dostavljati pismena u upravnom postupku, a da dostava pritom bude izvršena na zakonit način.

2. Odluka HP-a   
Člankom 3. st. 2. Zakona o poštanskim uslugama (Nar. nov., br. 144/12, 153/13, 78/15 i 110/19) propisano je, između ostaloga, da davatelj univerzalne usluge može prekinuti obavljanje tih usluga samo u slučaju više sile. Međutim, isti Zakon ne propisuje pravo pružatelja usluge da zbog više sile prilagođava pružanje usluge na način koji je različit od zakonom propisanoga. Pa ipak, autor teksta dobio je na uvid poruku e-pošte kojom ovlaštena osoba Sektora prodaje HP-a obavještava jedno javnopravno tijelo (u nastavku teksta: JP tijelo) da je temeljem odluke ministra zdravstva o proglašenju epidemije i očitovanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture KLASA: 344-02/20-01/5, URBROJ: 530-07-2-20-2 od 17. ožujka 2020., HP prilagodio obavljanje poštanskih usluga, navodeći niz novih pravila osobne dostave koja se razlikuju od standardnih pravila utvrđenih ZUP-om ili OPZ-om. Uvažavajući ozbiljnost situacije povezane s epidemijom, slažemo se s tim da je odluka koju je donio HP pragmatična, ali ona neće nezakonito izvršenu dostavu učiniti zakonitom. Stoga dvojimo o tome da je o ovom prevažnom pitanju (vrijednost kojega se može izmjeriti u novcu) trebalo odlučivati trgovačko društvo u vlasništvu države.  Ukratko, HP je odlučio da poštari trebaju sami procijeniti ugrožava li konkretna dostava njihovu sigurnost ili sigurnost drugih osoba i, ako smatraju da ugrožava, prekršiti zakonom utvrđena pravila osobne dostave (pismeno dostaviti u samo jednom pokušaju, na dostavnici umjesto potpisa primatelja napisati „COVID-19“ i sl.). Nepotrebno je komentirati da smo dovedeni u situaciju u kojoj vlastitom odlukom HP stavlja izvan snage članak 37. i 38. Zakona o poštanskim uslugama i odredbe drugih zakona (npr. ZUP-a i OPZ-a) kojima su uređena posebna pravila dostave. Dakako, bez obzira na proglašenu epidemiju, dostave izvršene na takav način ne mogu proizvesti učinak jer su protivne zakonu. U uvjetima kada se ne mogu osloniti na to da će HP izvršiti zakonitu dostavu, JP tijela moraju koristiti svaki alat koji im različiti zakoni stavljaju na raspolaganje, s ciljem da dostava koju izvrše danas izdrži provjeru u žalbenom postupku i upravnom sporu sutra.

3. Dostava putem dostavljača JP tijela
Dok je, primjerice, Zakonom o parničnom postupku (SL SFRJ, br. 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91 - Nar. nov., br 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19) propisano da dostavu mogu obavljati, između ostaloga, sudski službenici i namještenici (članak 133. st. 1.), u upravnom postupku nije izričito propisano da dostavu može izvršiti službenik JP tijela (ZUP i OPZ dosljedno koriste izraz „dostavljač“). Usprkos tome, dostavljač može biti svaka osoba koja je slijedom posla koji obavlja (poštar ili osoba koju je JP tijelo zaposlilo radi dostave pismena) ili po nalogu nadređene osobe (službenik ili namještenik JP tijela) zadužena za dostavu pismena. Konačno, ako je stranka potpisala dostavnicu i time potvrdila da je primila pismeno, pravne posljedice uredne dostave nastupit će bez obzira na to tko je pismeno dostavio.

4. Dostava elektroničkim putem
Fizičkim osobama dostava elektroničkim putem može se izvršiti na zahtjev ili uz izričiti pristanak, ili ako je tako propisano zakonom (čl. 59. st. 8. OPZ-a i čl. 94. st. 2. ZUP-a). Osobna dostava poduzetnicima u postupcima radi naplate poreza i drugih javnih davanja može se obavljati i bez njihova zahtjeva ili izričitog pristanka (čl. 59. st. 9. OPZ-a).

Pristanak stranke na dostavu elektroničkim putem može se zatražiti putem e-pošte, ako JP tijelo ima adresu stranke, i u spis predmeta priložiti ispisanu poruku kojom stranka pristaje na takvu dostavu. Pristanak se može zatražiti i putem nekog od elektroničkih servisa (Skype, Whatsapp ili sl.), i u spis predmeta kao dokaz pristanka priložiti slika zaslona na kojem je vidljivo da je stranka pristanak dala (u slučaju potrebe, razmjena poruka kasnije bi se mogla dokazivati podacima teleoperatera u čijoj je mreži komunikacija obavljena). Konačno, stranka pristanak može dati i telefonom, o čemu je potrebno staviti zabilješku u spis. Kod potonjeg bi, mišljenja smo, kasnije dokazivanje danog pristanka bilo razmjerno teže, ali ne i nemoguće.

5. Dostava javnom objavom
Člankom 95. st. 1. ZUP-a propisano je da se dostava javnom objavom obavlja kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni. Prethodno citirana odluka HP-a i vraćanje dostavnice na kojoj umjesto potpisa stranke stoji napomena „COVID-19“ može se nesumnjivo smatrati ispunjenjem uvjeta da je (zakonom propisana) dostava nemoguća. Stoga su, mišljenja smo, ispunjeni uvjeti za dostavu javnom objavom.

Sukladno članku 95. st. 2. i 3. ZUP-a, dostava javnom objavom obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. Prema tome, JP tijelo može pismeno istaknuti na svojoj klasičnoj oglasnoj ploči ili uspostaviti, primjerice, elektroničku oglasnu ploču na svojoj mrežnoj stranici. Budući da ZUP ne postavlja ograničenja vezana uz vrstu dnevnih novina u kojima se može objaviti pismeno, takva se objava može učiniti u bilo kojim dnevnim novinama pa i onima lokalnog značenja. Međutim, ako stranka ima adresu izvan područja pokrivenosti lokalnih novina, mišljenja smo da je pismeno potrebno objaviti u dnevnim novinama koje pokrivaju i područje na kojem stranka ima prebivalište.

6. Dostava putem pružatelja zamjenske poštanske usluge
Pismena koja strankama i drugim sudionicima upravnog postupka dostavljaju JP tijela jesu preporučene pošiljke. Prema članku 15. st. 2. toč. 3. Zakona o poštanskim uslugama, univerzalna usluga obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje preporučenih pošiljaka i pošiljaka s označenom vrijednosti. Međutim, usmjeravanje, prijenos i uručenje preporučenih pošiljaka i pošiljaka s označenom vrijednosti smatra se i zamjenskom poštanskom uslugom koju mogu obavljati i drugi pružatelji koji su za to dobili valjano odobrenje. Stoga JP tijela dostavu mogu izvršiti i putem ovlaštenog pružatelja zamjenske poštanske usluge, ako on može jamčiti da će dostava biti izvršena kako poseban zakon propisuje. S tim u svezi, na mrežnoj stranici HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) istaknut je popis ovlaštenih davatelja zamjenskih poštanskih usluga za dostavu pismena (https://www.hakom.hr/default.aspx?id=586).

7. Zaključno
Usprkos proglašenoj epidemiji bolesti COVID-19, prilagođavanje dostave pismovnih pošiljaka na način na koji je to učinio HP nije prihvatljivo. Naime, razumljiva je briga za zdravlje zaposlenika HP-a (poštara). Međutim, ako u istim uvjetima dostavljači mogu dostavljati hranu, tako da im poslodavac osigura odgovarajuću zaštitnu opremu, to je dužan učiniti i HP (npr. članak 28. st. 1. Zakona o radu – Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19). Ako HP to ne može učiniti, pitanjem dostave moraju se baviti nadležna tijela i o tome donijeti odluku koja će spriječiti krah instituta dostave i omogućiti koliko-toliko normalan tijek upravnih i drugih postupaka.

Priredio: Mladen Ivanović, dipl. iur.
9.4.2020.