Vlada je, naime, na zatvorenom dijelu današnje sjednice usvojila Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj, a predstavila ga je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak. Kako se podsjeća u priopćenju Ministarstva, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura ili 81,56 milijardi kuna.

Do 15. kolovoza 2020. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 10,6 milijardi eura (80,87 milijardi kuna) odnosno 99,2 posto dodijeljenih sredstava.  Ukupno je isplaćeno 4,2 milijardi eura (32,27 milijardi kuna), odnosno 39,6 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 3,7 milijardi eura (27,86 milijardi kuna) odnosno 34,2 posto dodijeljenih sredstava, izvijestili su iz Ministarstva.

Po podacima koje iznose, u razdoblju od 2013. godine do 15. kolovoza ove godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU-a u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz proračuna Hrvatske u proračun EU-a iznosi 26,8 milijardi kuna u korist hrvatskog proračuna.

Zadnje je izvješće o iskorištenosti europskih fondova na Vladi bilo početkom kolovoza, a Ministarstvo navodi kako postotak ugovorenosti na razini europskih strukturnih i investicijskih fondova u odnosu na prošlo izvješće bilježi porast za 0,73 posto, postotak isplaćenog je porastao za 0,54 posto, a iznos ovjerenih sredstava za 1,18 posto. 

Operativni program Konkurentnost i kohezija, koji ima najveću alokaciju od 6,83 milijarde eura, ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 106,3 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja, 57,1 posto, podaci su Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Tramišak je kao jedan od projekata koji bilježi najveći napredak u provedbi velikih projekata istaknula drugu fazu razvoja zračne luke Dubrovnik, za koji je ugovoreno ukupno prihvatljivih izdataka u vrijednosti 1,17 milijardi kuna, a do sada je odobreno 1,07 milijardi kuna, odnosno 91,5 posto ukupnih sredstava.

U okviru budućih ugovaranja, Tramišak je istaknula dodatak sporazuma o financiranju za financijski instrument COVID-19 zajmovi, koji je između ministarstva kojem je na čelu i agencije HAMAG-BICRO potpisan 3. kolovoza ove godine, a za koji je povećana alokacija za 1,3 milijarde kuna, sa 712,5 milijuna kuna na 1,84 milijarde kuna.

Ministrica je, kako se prenosi u priopćenju, apostrofirala i projekt "e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola (II. faza)", ukupne vrijednost 996 milijuna kuna, od čega su 847 milijuna kuna bespovratna sredstava, a potpisivanje ugovora očekuje se do kraja ovog mjeseca. Podsjetila je i na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava "Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima" ukupne vrijednosti 695 milijuna kuna, od čega su 668,82 milijuna kuna bespovratna sredstva. U okviru tog poziva do sada je ugovoreno osam projekata ukupne vrijednosti 578,4 milijuna kuna, od čega je 363,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Po završetku postupka dodjele očekuje se potpisivanje preostalih ugovora, zaključuje se u priopćenju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

(HINA, 20. 8. 2020.)