Predstavljene su izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), potrebno je izmijeniti Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu koji se odnosi na propisivanje načina stjecanja prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija.

Nacrtom prijedloga Zakona osigurat će se da države ugovornice Europskoga gospodarskog prostora, države članice OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija stječu pravo vlasništva nekretnina pod jednakim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske te pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

To znači da za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

„Za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, pod pretpostavkom uzajamnosti. Iznimka ostaje stjecanje prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem“, rekao je državni tajnik.

„Bitno je spomenuti da od 38 država članica OECD-a, 22 su države članice Europske unije, a od preostalih 16 za njih 14 je utvrđena uzajamnost i za 2 je u tijeku. Isto tako, za ovih 7 koji su u procesu pristupu kodeksima, 2 su države članice Europske unije i za 3 imamo uzajamnost i za 2 se utvrđuje“ izjavio je državni tajnik.

„Također, ovaj Zakon ne isključuje mogućnost donošenja mjera opravdanih razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, kao i mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa, te mjera nužnih za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti“, dodao je državni tajnik.

Odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske

„Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz točke I. ove Odluke imaju kandidati koji na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske osvoje najmanje 10% važećih glasova birača“, izjavio je državni tajnik.

Naknada troškova izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske raspoređuje se kandidatima razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora. Visina naknade za kandidata s najvećim brojem glasova u prvom izbornom krugu određuje se na 133.000,00 eura, ali ne smije premašiti stvarno ostvarene troškove izborne promidžbe.

„Visina naknade za veći broj glasova u drugom izbornom krugu određuje se u iznosu od 20% od naknade u prvom krugu, uz uvjet da ne smije premašiti ostvarene troškove izborne promidžbe“, dodao je državni tajnik.

Za pruženu besplatnu pravnu pomoć isplaćeno 52% više sredstava nego prethodne godine

„Za pruženu besplatnu pravnu pomoć u 2023. godini isplaćeno je ukupno 803.414,61 eura, što predstavlja povećanje od 52% u odnosu na 2022. godinu. Također, povećane su naknade za odvjetnike, vještake i tumače“, zaključio je državni tajnik.

(mpudt.gov.hr, 28.11.2024.)

Fotografija: Unsplash