Na konferenciji zagrebačke Gradske skupštine 'o zelenom planu i klimatskoj tranziciji' održan je u petak "Prvi dijalog s građanima" gdje su Zagrepčani po prvi put dobili mogućnost uživo i izravno komunicirati s gradskim vlastima o Zelenom planu.

Jedan od glavnih ciljeva konferencije je utvrditi mišljenje građana o budućnosti Europskog zelenog plana i njegovoj provedbi u Zagrebu te o politici koju na ovom području vodi gradska vlast u Zagreb.

Na konferenciji i dijalogu s građanima, pod nazivom Građani i zastupnici Gradske skupštine o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, predstavnici znanosti i poslovne zajednice po prvi su put dobili priliku izravno komunicirati s predstavnicima gradske vlasti,  gdje su javno i formalno artikulirani problemi kako ih vide građani.

Prepoznati su i problemi, poput krčenja zelenih površina koje nisu izravno pod Gradom (istaknut primjer Cmroka).

Odgovor je bio da u kontekstu šuma u Zagrebu vlada birokratski kaos.

Građani su istaknuli i da su neke vile u podsljemenskoj zoni ilegalno priključile svoje septičke jame na obližnje potoke, a spominjao se i Jakuševec. Prvo u kontekstu izgradnje spalionice, do koje bi dolazio samo onaj dio otpada koji se nikako drugačije ne može ponovno upotrijebiti ili reciklirati.

Istaknuto je da takve spalionice (energane) imaju brojni europski gradovi u kojima je život savršeno ugodan, poput Beča koji ima čak četiri spalionice, ili još bliže, Ljubljane i Celja. Također je rečeno da bi spalionica (energana) smanjila račune za grijanje, a stanovnicima koji žive blizu spalionice, grijanje bi čak možda moglo biti besplatno.

Istovremeno bi se zatvaranjem Jakuševca spriječilo daljnje emitiranje velikih količina metana i ugljičnog dioksida u atmosferu.

Klisović: Ovaj oblik uključivanja građana velika novina.

Predsjednik Gradske skupštine  Joško Klisović kasnije je u odgovorima novinarima rekao kako je Jakuševec veliki problem te da će se vjerojatno morati plaćati susjednim županijama za zbrinjavanje zagrebačkog otpada dok se problem ne riješi.

Klisović ističe da je ovaj oblik uključivanja građana velika novina.

"Ono što smo čuli od njih izuzetno je kvalitetno. Građani su nam iznijeli niz pametnih prijedloga na koje ćemo mi reagirati, odnosno neke od njih čak formulirati kao zaključke skupštine i odluke skupštine", dodao je

Klisović napominje kako zeleni plan doživljavaju kao "plan koji u sebi ima i sastavnice gospodarstva i sastavnice društvenog razvoja, uključujući zdravstvo, socijalna pitanja i sve ono što ide uz to, nova radna mjesta koja se stvaraju kroz tranziciju...".

Predsjednik REGEA-e dr. Julije Domac kazao je kako "ovim dijalogom šalju poruku da građani nisu ovdje samo da plaćaju račune za energiju, nego da građani po Europskoj legislativi imaju pravo imati energiju, kontrolirati energiju, proizvoditi energiju."

Grad Zagreb će poduzeti korake da se omoguće energetske zajednice.  Sve investicije koje kontrolira grad rade se po energetskom i okolišnom nadstandardu, čime se ostvaruje kvaliteta gradnje i energetske uštede energije i preko 70 posto, rečeno je.

Drugi dan konferencije, 10. svibnja, bit će fokusiran na razmatranje ključnih aspekata Europskog zelenog plana te njegove primjene u europskim gradovima kao i održive urbane energetske tranzicije.

(HINA, 3.5.2024.)

Fotografija: Pixabay