Početak korporativnog izvještavanja o održivosti 

Na sjednici Savjeta raspravljeno je o novoj regulativi - Zakonu o računovodstvu i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koje je Ministarstvo financija pripremilo radi prijenosa EU Direktiva u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (CSRD). Spomenuti zakoni usvojeni su na sjednici Vlade Republike Hrvatske 26. lipnja 2024., doneseni na sjednici Hrvatskog sabora 12. srpnja 2024. te se očekuje skora objava u Narodnim novinama.

Slijedom njih će u 2025. započeti izvještavanje o održivosti za poslovnu godinu 2024., a tako i nadalje za dio poduzetnika koji su kao obveznici utvrđeni u navedenim zakonskim prijedlozima. Radi pripreme navedenih zakonskih prijedloga ministar financija je donio i Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu zakona kojima se u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi CSRD, koja je u konačnici imala oko 30 članova iz niza institucija i udruženja. 

CSRD, EU taksonomija - Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088) i  SFDR - Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga tri su međusobno ovisna propisa čiji cilj je stvoriti temelje za prelazak na ulaganje u održive gospodarske djelatnosti usklađene s EU taksonomijom, pomažući ulagateljima prepoznati takve djelatnosti.

Naime, prelazak na održivi razvoj zahtijeva očuvanje prirodnih resursa i poštivanje ljudskih i društvenih prava pri čemu je klimatska politika važan aspekt jer je potreba za ograničavanjem i ublažavanjem posljedica klimatskih promjena sve veća.

Nakon EU taksonomije i SFDR-a, CSRD predstavlja završni korak koji će omogućiti razumljivije i lakše usporedive informacije o održivosti. Novo izvještavanje o održivosti proširit će krug obveznika izvještavanja, izvještaj će biti opsežniji i sastavljen primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), bit će sastavni dio izvještaja poslovodstva te će morati biti objavljen u jedinstvenom elektroničkom formatu (engl. eXtensible Business Reporting Language).

Porezne olakšice poslodavcima na uplate za dobrovoljnu mirovinsku štednju

Na Savjetu je od strane mirovinskih društava predstavljen prijedlog o povećanju poreznih olakšica poslodavcima na uplate zaposlenicima za dobrovoljnu mirovinsku štednju. 

Uslijed rasta prosječnih plaća u Republici Hrvatskoj, vrijednost porezne olakšice smanjila se s 6,5% bruto plaće u 2010. godini na 3,9% u veljači 2024. godine. Da bi se postigla razina prethodnog razdoblja, predlaže se povećanje porezne olakšice za poslodavce na uplatu u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Istaknuto je da je povećanje poreznih olakšica ključno za poticanje poslodavaca na veća ulaganja u mirovinsku štednju zaposlenika, što će rezultirati boljim mirovinskim primanjima i većom financijskom sigurnošću u starosti. Posebno imajući u vidu da stopa zamjene mirovina (omjer prosječne mirovine i prosječne plaće pri umirovljenju) u Hrvatskoj iznosi 29%, što je značajno ispod prosjeka EU od 45% te da se očekuje daljnji pad na 26,4% do 2045. i 23,7% do 2070. godine. 

O svemu je svakako važan i konstruktivan dijalog s poslodavcima budući da uplatom u dobrovoljnu mirovinsku štednju poslodavci povećavaju sigurnost radnika, dodatno ih stimuliraju i smanjuju porezno opterećenje dohotka. Isplate bonusa i drugih nagrada putem mirovinskog fonda smanjuju ukupne troškove za poslodavca, dok se istovremeno povećava motivacija i lojalnost zaposlenika.

Sanacijski kolegij za SKDD-CCP SMART CLEAR 

U skladu s Uredbom (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, Hanfa je uspješno uspostavila sanacijski kolegij za SKDD-CCP SMART CLEAR 

Uredba CCP RRR nalaže sanacijskim tijelima središnjih drugih ugovornih strana da osnuju sanacijske kolegije kako bi osigurali učinkovit okvir za oporavak i sanaciju. Hanfa je, kao sanacijsko tijelo SKDD-CCP SMART CLEAR, zadužena za osnivanje, upravljanje i predsjedanje sanacijskim kolegijem, čime se omogućuje koordinirano djelovanje u slučaju potrebe za sanacijom ove financijske institucije.

Sanacijski kolegij SKDD-CCP-a uključuje sedam institucionalnih članova, među kojima su različita domaća i strana nadzorna i sanacijska tijela. Ovaj kolegij pruža platformu za suradnju i koordinaciju, omogućujući objedinjavanje različitih perspektiva i iskustava kako bi se što točnije procijenile moguće posljedice neuspjeha CCP-a i provele odgovarajuće strategije sanacije.

Uspostava sanacijskog kolegija predstavlja važan korak u osiguranju stabilnosti i otpornosti financijskog sustava Republike Hrvatske, čime se dodatno jača povjerenje u tržišne infrastrukture i financijske institucije.

Trendovi na tržištu investicijskih fondova

Na Savjetu je također predstavljen i pregled trenutnih kretanja i stanja na tržištu UCITS fondova u Hrvatskoj, uz usporedbe s trendovima na razini Europske unije. Ukupna imovina UCITS fondova trenutno iznosi 2,67 milijardi eura i kontinuiranom je rastu od sredine 2023. godine. Tijekom 2024. rast imovine najviše potiču novčani fondovi što je rezultat činjenice da ulagači u Hrvatskoj više preferiraju sigurniji oblik ulaganja. 

U Europskoj uniji pak najznačajniji doprinos rastu u 2024. daju obveznički fondovi, a EU ulagači bolje anticipiraju buduća kretanja na financijskim tržištima. U domaćoj strukturi prema vrsti fondova, najzastupljeniji su tzv. fondovi s dospijećem (21,36%), kratkoročni obveznički fondovi (21,02%) te dionički fondovi (18,31%).

Pripreme za izvještavanje o štetnim učincima prema SFRD Uredbi

Na sjednici Savjeta raspravljeni su i rezultati analize provedene u svrhu izvještavanja europskih nadzornih tijela (ESMA, EIOPA i EBA) o objavama o uzimanju u obzir štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti (PAI – principal adverse impact), kako bi europska nadzorna tijela temeljem tih informacija mogla podnijeti izvješće Europskoj komisiji o najboljim praksama te s preporukama u vezi standarda za dobrovoljno izvještavanje  sukladno Uredbi (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR).

Uredba zahtijeva od sudionika na financijskim tržištima da na svojim internetskim stranicama objavljuju informaciju uzimaju li u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.

Europska nadzorna tijela (ESA) podnijela su svoja prva izvješća u rujnu 2022. godine, koja uključuju najbolje prakse i preporuke za dobrovoljno izvješćivanje, a ove godine se prikupljaju podaci za treći takav izvještaj. Hanfa je analizirala objave 41 subjekta, uključujući investicijska društva, kreditne institucije, društva za upravljanje investicijskim fondovima, osiguravajuća društva, mirovinska osiguravajuća društva, mirovinska društva. 

Provedena analiza ukazuje na potrebu za poboljšanjem vidljivosti i dostupnosti objava, jasnijim povezivanjem s PAI pokazateljima i detaljnijim opisima metodologije i poduzetih radnji za smanjenje štetnih učinaka.

Ministarstvo financija i Hanfa će nastaviti raditi na unapređenju transparentnosti i usklađenosti subjekata s odredbama SFDR Uredbe, kako bi se osiguralo odgovorno poslovanje i održivo ulaganje na tržištu financijskih usluga.

Razvoj tržišta kapitala

Trgovina na Zagrebačkoj burzi obilježena je u prvoj polovici godine pozitivnim trendovima i u smislu porasta prometa i u smislu porasta vrijednosti indeksa. Fokus aktivnosti Burze je trenutno na implementaciji DORA regulative koja ima za cilj ojačati otpornost financijskih institucija na izazove koje donosi prijelaz sve većeg dijela poslovanja financijskih institucija u digitalnu sferu.

Članovi Savjeta pozdravljaju inicijativu da Hanfa i Ministarstvo financija zajednički održavaju redovite kvartalne ili okrugle stolove s nebankarskom financijskom industrijom, na kojima će se raspraviti o potencijalnim problemima u regulatornom okviru, a koji mogu kočiti razvoj tržišta kapitala (uključujući i osiguranje) u Hrvatskoj. Kao dio strateškog okvira razvoja tržišta kapitala, Ministarstvo financija i Hanfa će revidirati regulatorni okvir s ciljem uklanjanja prekomjerne regulacije, što se posebno odnosi na "gold plating" (praksa propisivanja dodatnih ili strožih nacionalnih pravila povrh onoga što je propisano EU regulativom). 

Osim ex post revidiranja postojećeg zakonodavnog okvira, na ovaj način će se provoditi aktivan dijalog s industrijom ex ante kod donošenja novih propisa, uključujući i pravilnike koje donosi Hanfa. Okruglim stolovima će prethoditi razdoblje prikupljanja informacija od industrije o potencijalnim temama od interesa za tržište, od praktičnih problema s kojima se dionici susreću u svom poslovanju, do strateških pitanja koja zahtijevaju  holistički pristup. Okrugli stolovi bi se provodili u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, uz prisutnost predstavnika svih udruženja subjekata nadzora Hanfe (udruženja pri HGK, HUO i UMFO), pri čemu bi se osiguralo sudjelovanje i izdavatelja na burzi. Na ovaj način se uspostavlja strukturirani redoviti dijalog sa svim dionicima na tržištu, kroz koji se može pravovremeno ukazati na postojeće i potencijalne probleme u regulatornom okviru i funkcioniranju tržišta kapitala. 

(HANFA, 15.7.2024.)

Fotografija: Pixabay