Zakon predstavlja jedno od najvećih ekoloških pitanja EU-a. Njime se traži da članice do 2030. godine uvedu mjere za obnovu prirode na petini svog kopna i mora.

Zemlje EU-a planirale su takvu političku odluku odobriti u ožujku, ali su glasanje odgodile nakon što je Mađarska neočekivano povukla svoju potporu tankoj većini za taj zakon.

"Obnavljanje ekosustava ključno je za ublažavanje i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena te za očuvanje europske prehrambene sigurnosti", navodi 11 članica u pismu objavljenom u utorak.

"Naš neuspjeh kao čelnika EU-a da sada djelujemo iz temelja bi potkopao povjerenje javnosti u naše političko vodstvo", rekli su.

Pismo su potpisali Cipar, Češka, Francuska, Danska, Estonija, Njemačka, Irska, Litva, Luksemburg, Slovenija i Španjolska.

Članice EU-a i zakonodavci dogovorili su sporazum u prošloj godini, ali su neki su upozorili da će se time nametnuti opterećujuća pravila za industriju. Poljoprivrednici su organizirali prosvjede diljem Europe zbog teškoća, uključujući i stroge propise EU-a.

Diplomati EU-a u utorak su priopćili da ni jedna zemlja od ožujka nije promijenila svoje stajalište o zakonu, ostavljajući članice u slijepoj ulici.

Mađarska, Italija, Nizozemska i Švedska protive se, a Austrija, Belgija, Finska i Poljska namjeravaju ostati suzdržane. Ostale zemlje članice EU-a podupiru takav zakon.

"Treba nam jedna članica", rekao je jedan diplomat EU.

Prijedlog 11 zemalja je da se odobrenje zakona traži na sastanku ministara okoliša 17. lipnja. Europski ga je parlament već odobrio.

To bi bilo nekoliko dana nakon izbora za Europski parlament, za koje dužnosnici EU-a sugeriraju da bi zemljama dali politički prostor za potporu zakonu.

Ankete pokazuju da će izbori donijeti Europski parlament koji će se u većini sastojati od desnih stranaka, skeptičnih prema politici zaštiti okoliša.

(HINA, 14.5.2024.)

Fotografija: Pixabay