Vijeće je usuglasilo stajalište o  Aktu o digitalnim uslugama i Aktu  digitalnim tržištima, u kojima se predviđa niz obveza i zabrana te sankcije koje bi trebale poslužiti za odvraćanje velikih internetskih aktera koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

“Mislim da imamo dobar kompromisni tekst za početak pregovora s Europskim parlamentom”, izjavila je državna tajnica u ministarstvu gospodarsva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, koja je predstavljala Hrvatsku na sastanku.

Cilj ta dva zakona je osigurati korisnicima pristup širokom izboru proizvoda i usluga na internetu i poduzećima koja posluju u Europi mogu osigurati slobodno i pošteno natjecati 'online' kao što to rade 'offline'.

Novim pravilima trebali bi se zabraniti nepošteni uvjeti koje nameću platforme koje su postale ili za koje se očekuje da će postati nadzornici pristupa jedinstvenom tržištu.

Do sada se Komisija borila protiv dominantne pozicije internetskih divova poput Googlea, Facebooka ili Amazona tužbama za kršenje pravila tržišnog natjecanja. No to se pokazalo prilično neučinkovitim, u prvom redu jer to znači da se reagira kada je prekršaj već učinjen, a osim toga ti postupci traju vrlo dugo.

S novim pravilima potpuno se mijenja pristup, želi se djelovati i prije nego što se utvrde nepravilnosti.

Digitalna sfera je prilično neregulirano područje, koje mnogi uspoređuju s "divljim zapadom". Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager u jednoj je prigodi nova pravila za digitalni svijet usporedila s učinkom svojedobnog uvođenja semafora u cestovnom prometu.

Internetske platforme donijele su brojne prednosti, ali se istodobno koriste za širenje nezakonitog sadržaja ili za prodaju nezakonite robe ili usluga na internetu.

Prema prijedlogu zakona o digitalnim uslugama, pružatelji digitalnih usluga imat će niz novih obveza, sukladno njihovoj veličini i dosegu na tržištu.

Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire. Takve velike internetske platforme, koje koristi više od 10 posto stanovništva EU-a, 45 milijuna korisnika, smatrat će se sistemskim platformama za koje će vrijediti posebna pravila.
(HINA, 25. 11. 2021.)