U 2016. je državljanstvo u nekoj od članica Europske unije dobilo 995 tisuća ljudi, što je rast s 841 tisuće u godini prije i 889 tisuća u 2014., pokazalo je istraživanje statističkog ureda Europske unije.

Od sveukupnog broja osoba koje su dobile državljanstvo njih 12 posto su bili državljani neke druge članice EU-a.

Najviše državljanstava dobili su Marokanci, njih 101 tisuća, od kojih je 89 posto dom pronašlo u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj, dok su na drugom mjestu Albanci, njih 67,5 tisuća koji su otišli u Italiju i Grčku. 

Slijedi ih 41,7 tisuća Indijaca od kojih je 60 posto dobilo britansko državljanstvo i 32,9 tisuća Pakistanaca od kojih je više od pola također završilo na otoku. Državljanima EU-a postalo je i gotovo 33 tisuće Turaka i 24 tisuće Ukrajinaca, dok je i 29,7 tisuća Rumunja promijenilo članicu. 

Rumunji su skupina europskih državljana koja je najčešće mijenjala državljanstvo, a slijede ih 19,8 tisuća Poljaka. 

Gotovo sve osim tri države članice su 2016. zabilježile rast odobrenih državljanstava u odnosu na 2015., a najveći relativni skok bilježi Hrvatska koja je narasla s 1196 na 3973 osobe, od kojih je 38,2 posto iz Bosne i Hercegovine, 18,5 iz Srbije i 4,4, posto iz Čilea. Najviše državljanstava odobrila je Italija (201 tisuću), a najmanje Litva (176). 

Hrvatska ima i najvišu stopu naturalizacije koja iznosi 9,7 osoba na 100 stranih državljana. Taj se pokazatelj odnosi na omjer osoba koje su tijekom godine dana stekli državljanstvo i broja stranih državljana u zemlji na početku godine. Hrvatsku slijede Švedska s 7,9 i Portugal s 6,5 novih državljana na 100 stranaca. 

Gledajući po kontinentima, najviše novih državljana dolazi iz Europe, njih 32,5 posto, a slijede Afrika s 29,6, Azija s 20,9 i Amerike s 15,2 posto. 

(HINA, 09. 04. 2018.)