FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 124,4 boda i bio je viši za tri posto u odnosu na kolovoz, signalizirajući najveće poskupljenje hrane na mjesečnoj razini od ožujka prošle godine, izračunali su u FAO-u.

U odnosu na prošlogodišnji rujan njegova vrijednost bila je viša za 2,1 posto.

Najviše su u rujnu porasle cijene šećera, za čak 10,4 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući lošije prognoze žetve šećerne trske u Brazilu i bojazni da bi odluka Indije o ukidanju limita za upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola mogla znatno smanjiti ponudu.

Znatno su poskupjela i biljna ulja, za 4,6 posto u odnosu na kolovoz. Cijene palminog ulja poduprle su neočekivano slaba proizvodnja i nepovoljne prognoze za vodeće proizvođače u jugoistočnoj Aziji. Suncokretovo ulje tek je blago poskupjelo zbog smanjene proizvodnje suncokretovih sjemenki, navode u FAO-u.

Indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je za 3,8 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući snažnu potražnju za punomasnim i obranim mlijekom u prahu, maslacem i sirom.

Osjetno su poskupjele i žitarice, za tri posto u odnosu na kolovoz, zbog iznimno snažnih oborina u EU i u Kanadi koje su podigle cijene pšenice i kukuruza.

Najblaže su porasle cijene mesa, za samo 0,4 posto, budući da su stabilne cijene govedine i svinjetine i pad cijena ovčetine ublažili poskupljenje mesa peradi.

Lošije prognoze za EU

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,853 milijardi tona, zahvaljujući poboljšanim izgledima za rižu i pšenice koji su prevagnuli nad smanjenom proizvodnjom krupnozrnatnih žitarica.

Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine porasti za 0,5 posto budući da bi prognozirani bolji urod u Australiji trebao više nego nadoknaditi osjetno slabije rezultate u EU, prema novim procjenama, i to zbog obilnih padalina.

Obilna kiša znatno će smanjiti i urod kukuruza u EU, napominju u FAO-u, ali prognoze za SAD signaliziraju bolje rezultate no što se do sada očekivalo, uz "gotovo idealne vremenske uvjete", pa bi proizvodnja na globalnoj razini trebala biti tek neznatno manja nego lani.

Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. porasti za 0,4 posto, iznositi 2,853 milijarde tona.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone biti veće za 1,2 posto nego na početku i dosegnuti 89 milijuna tona, izračunali su u FAO-u.

Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti za 2,7 posto u odnosu na sezonu 2023/2024., na 488,1 milijun tona.

(HINA, 4. 10. 2024.)

Fotografija: Unsplash