Njegov prethodnik, Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20, 138/20, dalje: ZSS/13), ustanove socijalne skrbi grana na četiri dijela: centre za socijalnu skrb, domove socijalne skrbi, centre za pružanje usluga u zajednici i centre za pomoć u kući. Kao primarne ustanove socijalne skrbi, centrima za socijalnu skrb, sukladno ZSS/13, povjerene su razne zadaće:

– rješavanje u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima

– provođenje izvršenja rješenja

– vođenje propisanih očevidnika

– izdavanje uvjerenja i drugih potvrda

– davanje podatka o obiteljskim prilikama, te mišljenja i prijedloga u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu

– davanje podatka i mišljenja prilikom odlučivanja o odobravanju pogodnosti izlaska zatvorenika iz penalne ustanove sukladno posebnom propisu kojim se uređuje izvršavanje kazne zatvora

– sudjelovanje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima

– izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavljanje nadzora nad udomiteljskim obiteljima te vođenje evidencije o izdanim dozvolama, registra udomiteljskih obitelji i registra smještenih korisnika

– provođenje odgojnih mjera nad djecom s problemima u ponašanju

– provođenje posredovanja u postupku razvoda braka.

Nadalje, centri za socijalnu skrb, sukladno člancima 128. i 129. ZSS/13, obavljaju i druge poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove, koji se odnose na razvoj socijalizacijskih vještina djece i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom i mladima, organiziranje i provođenje edukacije posvojitelja, obiteljsku medijaciju, poticanje i razvoj programa rada u zajednici, volonterskog rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva, stručno-analitičke poslove, donošenje socijalnog plana za područje jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba itd.

Sukladno članku 317. ZSS/22 dosadašnji centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022. godine. Njihove poslove će s danom 1. siječnja 2023. godine preuzeti Hrvatski zavod za socijalni rad (dalje: Zavod). Zavod će primarno:

– rješavati u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima

– provoditi izvršenje rješenja

– voditi propisane očevidnike

– izdavati uvjerenja i druge potvrde

– davati podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu

– sudjelovati kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima

– izdavati dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavljati nadzor nad udomiteljskim obiteljima te voditi evidenciju o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smještenih korisnika

– provoditi odgojne mjere nad djecom s problemima u ponašanju

– provoditi obvezno savjetovanje prije pokretanja sudskih postupaka radi razvoda braka i postupaka vezanih uz roditeljsku skrb

– odlučivati u prvom stupnju o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje

– odlučivati u prvom stupnju o upisu dadilje u imenik dadilja te upisu pomoćnih dadilja u imenik pomoćnih dadilja

– voditi registar osoba koje obavljaju djelatnost dadilje te imenike dadilja i pomoćnih dadilja

– provoditi stručni nadzor nad provedbom posebnog propisa kojim se uređuje djelatnost dadilja

– poticati, organizirati i provoditi aktivnosti radi sprječavanja i suzbijanja socijalnih i osobnih problema

– obavljati stručno-analitičke poslove

– poticati i razvijati samopomoć, dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad, dobrotvorne i druge djelatnosti

– sudjelovati u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama i drugim ovisnostima

– predlagati mjere unaprjeđenja socijalne politike

– predlagati, poticati i usklađivati druge aktivnosti u području socijalne skrbi na lokalnoj razini

– sudjelovati u donošenju socijalnog plana za područje jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

– procjenjivati potrebe korisnika i planira pružanje socijalnih usluga

– osiguravati razvoj socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom i mrežom socijalnih usluga

– pratiti razvoj standarda kvalitete socijalnih usluga, predlagati unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih standarda

– koordinirati i provoditi aktivnosti u području sprječavanja trgovanja ljudima, nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja i problema ovisnosti putem županijskih koordinatora

– provoditi i organizirati edukacije i superviziju stručnih radnika centra za socijalnu skrb

– provoditi i organizirati edukacije voditelja mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i vodi evidenciju voditelja mjere nadzora.

Razmjerno preuzetim poslovima, Zavod će preuzeti i imovinu, radnike, financijska sredstva, sredstva za rad, dokumentaciju i arhivu centara za socijalnu skrb. Poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove koje trenutno obavljaju centri za socijalnu skrb, od 1. siječnja 2023. preuzet će Obiteljski centar, također javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Ovakvom centralizacijom nastojat će se ujednačiti djelovanje institucija socijalne skrbi uslijed čestih propusta u praksi u zadnjih nekoliko godina. Ipak, struka smatra da je dosadašnji sustav dovoljno centraliziran te da će se još većom centralizacijom postići upravo suprotan učinak, odnosno da lokalne ustanove za socijalnu skrb najbolje poznaju okolnosti na svom području djelovanja zbog čega bi bilo kontraproduktivno ukinuti ih i njihove zadaće povjeriti Zavodu koji će poslove za cijelo državno područje obavljati iz svog sjedišta u Zagrebu i putem nekolicine područnih jedinica. Stručnjaci navode i kako je reforma sustava socijalne skrbi trebala biti pažljivo pripremljena i temeljena na prethodno utvrđenim znanstveno-istraživačkim i analitičkim uvidima, kao i stvarnim potrebama korisnika.

Konačno, postavlja se pitanje hoće li takav centralizirani sustav funkcionirati, odnosno hoće li ostvarivanje prava i usluga biti dostupno svim građanima, uključujući i onima koji žive u ruralnim i izoliranim područjima te na otocima. Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi naveli su kako je svrha Zavoda kao centralne jedinice da na sebe preuzme administrativne poslove, upravo kako bi njegove područne jedinice imale više prostora u radu s građanima.

Pozitivne i negativne učinke reformiranog sustava socijalne skrbi ostaje vidjeti ulaskom u novu 2023. godinu.

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Pixabay