Taj korak, iako tehničke naravi, u okolnostima kakve vladaju u BiH za tu je zemlju ipak značajan uspjeh jer joj ponovno otvara perspektivu članstva koja je godinama bila "zamrznuta" zbog unutarnjih političkih sukoba, ali i suzdržanosti članica Unije u odnosu na proces proširenja.

Na ceremoniji simbolične predaje kompjutorskog sticka dokumenta, koji ima više od dvadeset tisuća stranica i sadržava ogovore na upitnik, Juncker je, nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH, kazao kako je ovo važan dan i za BiH ali i za Europu.

"Europa i BiH će od sada ići dalje zajedno", kazao je Juncker pohvalivši sve one koji su dali doprinos da se dovrši ovaj, kako je rekao, "odlično obavljen posao".

Kazao je kako je bit važnija od datuma, odnosno kako "treba praviti razliku između brzine i brzopletosti", jer je najvažnija kvaliteta odgovora.

"Ne mogu vam dati datum kada će BiH postati zemlja kandidat", kazao je Juncker dodavši kako su moguća dodatna pitanja pa će se ići korak po korak, no obećao je kako će tijela EU svakako biti prijateljski nastrojena prema BiH.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović podsjetio je kako je Bosni i Hercegovini trebalo sedam-osam mjeseci samo kako bi profunkcionirao mehanizam koordinacije, nužan za usuglašavanje, no smatra kako su time sada uhodali sustav nužan za pregovarački proces te da će ubuduće sve biti lakše.

"Cilj nam je sustići susjede i biti prvi u ciklusu idućeg proširenja EU", kazao je Čović najavivši kao prvi korak, i to već idućeg tjedna, pokretanje rješavanja graničnih pitanja u odnosima sa Hrvatskom i Srbijom, kada bude održan trilateralni susret na najvišoj razini.

"BiH svoj europski put drži u svojim rukama", kazao je Čović, ističući kao je jasno da brzina europskog puta ne ovisi o Bruxellesu, nego o stanju i odnosima u BiH.

Predizborna klima, drži Čović, neće zaustaviti reformski put, jer je to nužno kako bi se nadoknadio dugogodišnji zaostatak.

Čović je ponovo inzistirao na nužnosti izmjena izbornog zakona kako bi mišljenje Europske komisije o članstvu bilo pozitivno.

Visoki dužnosnici Europske komisije u Bosnu i Hercegovinu stigli su pred kraj regionalne turneje po državama zapadnog Balkana, koje imaju perspektivu članstva u Europskoj uniji. Predsjednik komisije Juncker i povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn prije BiH posjetili su Makedoniju, Albaniju, Srbiju i Crnu Goru, a kasnije tijekom dana putuju još na Kosovo te potom u Bugarsku, na zajednički sastanak sa čelnicima svih šest država regije.

Iako se u Sarajevu Junckeru i Hahnu trebala pridružiti i visoka povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, ona ipak nije stigla, a razlog je, kako se navodi, tehničke naravi odnosno kašnjenje zrakoplova.

U nedavno objavljenoj strategiji o proširenju EU na zapadni Balkan BiH je svrstana na začelje, zajedno s Kosovom, zbog činjenice da je riječ o jedine dvije države regije koje još nemaju kandidatski status.

Odgovori na upitnik Europske komisije, koje su Junckeru u srijedu predali Čović i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, trebali bi poslužiti kao osnova za izradu mišljenja Europske komisije o tome je li BiH zaslužila kandidatski status, što se ne može očekivati prije 2019. godine.

BiH je morala ponuditi odgovore na 3242 pitanja, a zbog složenog unutarnjeg ustroja u tome je sudjelovalo više od 1300 predstavnika različitih razina vlasti, od županija u Federaciji BiH, preko distrikta Brčko i dva entiteta do države.

Popunjavanje upitnika stoga je trajalo 14 mjeseci, iako su druge države regije za taj posao trebale najviše pet mjeseci.

Prije odlaska iz BiH Juncker i Hahn sastat će se i s čelnicima parlamenta BiH, a predsjednik Europske komisije održat će govor na zajedničkoj sjednici Zastupničkog i Doma naroda.


(HINA, 28. 02. 2018.)