"Izmjene zakone nisu dobre. One prebacuju teret na hrvatskog poljoprivrednika, koji je izrazito mali, siromašan i neće imati znanja, vremena i novca istjerivati divljač, ograđivati ili bilo što. Bojim se da će ovo biti neprovedivo", poručio je čelnik Živog Zida Ivan Vilibor Sinčić.

Smisao je zakona, pojašnjavao mu je Kraljičak, da se utvrdi odgovornost vlasnika poljoprivredne površine i lovoovlaštenika da u skladu s propisom poduzimaju mjere i na taj način rizik nastalih šteta na poljoprivrednim usjevima bude sveden na minimum.

"To, ustvari, može značiti održivost same poljoprivredne proizvodnje, ali i održivost lovstva u Hrvatskoj", uvjeren je Kraljičak.

SDP-ov Bojan Glavašević referirao se na uvrštavanje velikog vranca među lovne vrste upozorivši da je on zaštićena vrsta u Hrvatskoj. "Ne možete ga definirati kao lovnu vrstu jer bi to bilo u suprotnosti s Direktivom o očuvaju divljih ptica EU-a", upozorio je Glavašević ne sporeći da veliki vranac nanosi štetu ribnjacima.

Njegov stranački kolega Marko Vešligaj ustvrdio je kako zakon ne donosi decentralizaciju. "Jedinicama lokalne samouprave povećan je opseg poslova, imaju veću odgovornost. Nažalost, smanjena su im novčana sredstva, radi se o centraliziranom zakonskom rješenju koje pogoduje lošem upravljanju prirodnim dobrima", zaključio je Vešligaj.

HSS-ov Željko Lenart zapitao se zašto uz Hrvatski lovački savez nisu konzultirane i poljoprivredne udruge. "Što to govori? Da Hrvatski lovački savez ima posebnu zaštitu HDZ-a i da mogu raditi što god hoće", poručio je.

Sramotno je, kaže Lenart, da oni kojima se radi šteta, a doprinose gospodarstvu, nisu pozvani da se očituju o problemima koji im se dešavaju.

Osvrnuo se i na štete na vozilima naletom na divljač, upozorivši da će vozač dobiti odštetu samo ako udari srnu za vrijeme lova, a migracije divljači se ne spominju. "Ako se neka divljač zaleti u bok auta, tko će tu platiti štetu? Nadam se da onaj koji je ovo predložio ima skupog mercedesa pa da 'mazne' vepra od 200 kila", poručio je Lenart.

O štetama je govorio i SDP-ov Peđa Grbin ustvrdivši da predlagač nije regulirao sve situacije, primjerice one u kojima šteta nastaje bez krivnje vozača jer se pridržavao prometnih propisa, a šteta je nastala u vrijeme kada se nije odvijao lov. "Tko će nadoknaditi štetu u tom slučaju", pitao je Grbin.

HDZ-ov Josip Križanić pohvalio je namjeru da se zakonom pokuša riješiti vječni problem jaza između lovaca, lovoovlaštenika i poljoprivrednika, odnosno privatnih šumovlasnika, u vezi šteta.

Na koji način treba učinkovito ograditi svoja dobra i istjerivati divljač? To je posao oštećenika jer u protivnom neće imati pravo na naknadu štete, rekao je Križanić.

"Prvo, ne mislim da je to njegov posao, drugo, mislim da oni nemaju znanja niti alate za taj posao, treće i najbitnije, gdje će i u čijem prostoru, ako sve čestice zagradimo, obitavati divljač", pitao je Križanić.

Kraljičak je pojašnjavao da učinkovito ograđivanje lovišta u praksi znači da vlasnici zemljišta na području ili površinama koje graniče sa šumom ili mjestima gdje ima divljači trebaju postaviti "električne pastire" ili neke druge mehaničke prepreke kako bi spriječili divljač da s toga dijela staništa ulazi na poljoprivredne površine i radi štete.

"Ograđivanje lovišta ne podrazumijeva da svaki vlasnik ogradi četiri strane svoje čestice, nego da se mjesta gdje je povećana migracija divljači, koja sa svojih staništa ulazi na poljoprivredne površine, na neki način fizički ograde", kaže Kraljičak.

HNS-ov Stjepan Čuraj ustvrdio je kako će se predloženim Zakonom u Slavoniji izbjeći stečajevi udruga, odnosno lovačkih organizacija koje upravljaju lovištima, te je pohvalio najavu davanja većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave.

(HINA, 13. 06. 2018.)