Govoreći na godišnjem Zboru UHS-a Kontrec je ocijenio kako smanjenje broja neriješenih predmeta pokazuje pozitivne pomake u radu sudbene vlasti, ali što se tiče percepcije opće javnosti, smatra da se ona promatra kroz neke pojedinačne slučajeve, iako se kroz pojedinačne slučajeve ne može ocjenjivati rad cijelog pravosuđa.

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca upozorio je da sucima rad otežavaju česte zakonodavne promjene, zbog čega je vrlo teško govoriti o jedinstvenoj ili ustaljenoj sudskoj praksi.
Iako prema podatcima EU Hrvatska, uz Sloveniju, ima najveći broj sudaca po stanovniku, Kontrec tvrdi kako se kao parametar mora uzeti i broj predmeta koji se nalaze na hrvatskim sudovima.
Dodao je kako smo početkom 2015. godine imali ukupno 1.910 sudaca, a danas na hrvatskim sudovima imamo 1.764 suca, ali unatoč tome došlo je do smanjenja broja neriješenih predmeta.

Govoreći o percepciji sudaca u hrvatskom društvu, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa ocijenio je kako bi se, prateći medije, slušajući političare, neke odvjetnike ili državne odvjetnike, moglo zaključiti da su suci uzrok svakog zla, leglo korupcije, odnosno da su dio problema a ne rješenja, iako to nije tako.
"Najveći problem s kojim se sudstvo suočava je taj dojam. Sve dok se kandidati za predsjednike sudova bore do istrebljenja do dođu do pozicije, ne birajući sredstva, pri čemu je Osijek jedan od primjera, dok kandidati ne traže potporu u svome sudu i među svojim kolegama, nego u političkim figurama, dok sami suci nisu sigurni u svoju ulogu i dok ne razumiju koncept sudačkog integriteta, dok postoje postupci koji bez valjanog razloga traju nerazumno dugo, takva negativna slika i dalje će prevladavati, jer ona odgovara svima, osim sucima", poručio je predsjednik Vrhovnog suda.

Sessa smatra kako odgovornost za sliku o sudstvu ravnopravno dijele i druge dvije vlasti i njihovi nositelji, koji odlučuju o financijama, pišu zakone te, "više ili manje, upravljaju javnim mnijenjem".

Predsjednik Državnoga sudbenog vijeća (DSV) Željko Šarić izvijestio je kako je u postupcima imenovanja sudaca, u ovom sazivu DSV-a, sudjelovalo 698 kandidata, a izabrana su 72 suca na slobodna mjesta, odnosno oko 10 posto kandidata.
Upozorio je kako je Ustavni sud RH mjerodavno mjesto, na kojemu se razmatra pravna ispravnost odluka DSV-a u postupcima imenovanja sudaca, ocijenivši kako je "pitanje sudačkog morala da se nezadovoljni kandidati, protiv odluka DSV-a, bore ustavnim tužbama, a ne tračevima, ili vukući novinare za rukav".

U posljednje vrijeme pojavljuju se i suci "manekenskog profila, naglašene zainteresiranosti za publicitet, sa željom da na javnoj sceni, iz periferne pozicije, preuzmu ulogu nekog od glavnih protagonista". Ne pozivam na bilo kakav oblik represije prema takvim kolegama, ali smatram ih lošim primjerom, istaknuo je Šarić.

S obzirom na to da za nekoliko mjeseci počinje postupak izbora članova DSV-a za iduće četiri godine i da pretežiti dio članova DSV-a biraju suci, Šarić je pozvao suce da budu odgovorni i u DSV izaberu one za koje su uvjereni da će svoju dužnost obnašati pošteno i odgovorno.
"Ne birajte u DSV ljude samo zbog toga što su iz vaše sredine, jer se u postupcima kod DSV-a ne raspliću lokalni animoziteti unutar sudbene vlasti", poručio je Šarić.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Kristijan Turkalj najavio je da se, uz reformski paket od šest pravosudnih zakona koji će i nakon prvog saborskog čitanja, radi što veće kvalitete, biti još jednom upućeni u javnu raspravu, planira i donošenje zakona o pravosudnoj akademiji te zakona o vježbeničko-pravosudnom ispitu.


(HINA, 27. 04. 2018.)