Božinović je u Zagrebu razgovarao s Dimitrisom Avramopoulosom o ulasku Hrvatske u schengenski prostor, o migracijskoj politici i sustavu azila te o drugim pitanjima važnim za funkcioniranje schengnskog prostora.

„Povjereniku sam potvrdio da će Hrvatska sa svoje strane učiniti sve kako bi ispunila preostale uvjete, osigurala punu primjenu schengenske pravne stečevine i ostvarila tehničku spremnost do kraja iduće godine i na taj način opravdala donošenje odgovarajuće političke odluke“, rekao je Božinović novinarima u sjedištu MUP-a nakon sastanka s europskim povjerenikom.

Složili su se, dodao je ministar, kako bi ta odluka bila dobra da se donese prije isteka mandata Komisije koji ističe u svibnju 2019.  Tome, po riječima ministra, u prilog govori poruka podrške predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera u svom govoru o stanju Unije od 13. rujna kao i stalna podrška Avramopoulosa.

„Vjerujem da ćemo i nadalje nastavkom uspješne suradnje raditi na ostvarenju tog strateškog cilja hrvatske Vlade, ali i cilja Europske unije“, rekao je Božinović.

Dodao je da je povjerenika izvijestio i o naporima koje smo uložili kako bi nastavili s provedbom ciljanih kontrola na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom.

„Nakon dogovora predsjednika hrvatske i slovenske vlade uz pomoć Junckera mi smo ovo ljeto uspostavili režim ciljanih kontrola koji je pokazao svu svoju opravdanost, jer je omogućio da gužve na graničnim prijelazima ne budu veće od uobičajenih za to doba godine“, rekao je ministar Božinović.

Dodao je da su danas nostrificirali Komisiji spremnost da se taj režim zadrži sa Slovenijom do 15. siječnja kako bi spremno dočekali eventualne gužve tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. 

Dvojica sugovornika raspravila su i pitanje migracije. Hrvatska, po riječima Božinovića, ispunjava obveze koje je preuzela 2015. i kad su u pitanju premještaji i preseljenja. Božinović je ustvrdio pritom kako su na sastanku ponovili da je hrvatsko čvrsto stajalište da - kad se  govori o suočavanju s migracijskim izazovima - europski odgovor mora biti temeljen na načelima solidarnosti i odgovornosti.  Za migrantsku rutu zapadnog Balkana, Božinović je rekao da je nakon dogovora EU i Turske pritisak u stalnom opadanju, tako da se danas može slobodno govoriti da neće biti povećanja broja migranata.

Avramopoulos je rekao da Hrvatska nije samo još jedna europska zemlja već je ona  ključna članica i vrlo važan partner kada su u pitanju migracije, nadzor granice i sigurnosna pitanja.

„Po pitanju migracija napravili smo veliki napredak u zadnje dvije godine na razini EU-a, to je rezultiralo značajnim smanjenjem u broju dolazaka  migranata, ali ne smijemo zaboraviti da su dvije zemlje, Italija i Grčka i dalje pod pritiskom radi čega se relokacije moraju nastaviti“, rekao je.

Avramopoulos je ustvrdio da Hrvatska ostvaruje dobre rezultate na putu prema ulasku u schengensku zonu bez granica. Zahvalio je hrvatskoj Vladi i vlastima na suradnji.

„Hrvatska je napravila jako dobar posao. Surađujemo s Hrvatskom na ispunjenju kriterija što je prije moguće. Kad ih Hrvatska ispuni, Europsko vijeće će odlučiti. U našem je zajedničkom interesu da Hrvatska bude punopravna članica Schengena“, rekao je Avramopoulos.

Kazao je također da je sretan zbog odlične suradnje Hrvatske i Slovenije na zajedničkoj granici nakon uvođenja novog sustava kontrole. Nova pravila provode se glatko, a za to je bio ključan hrvatski pristup schengeskom informacijskom sustavu 27. lipnja.

 
(HINA, 05. 10. 2017.)