13.03.2019.

Bolja trgovačka zaštita za male poljoprivrednike

Mali proizvođači hrane nemaju pregovaračku snagu distributera te su često u nepovoljnom položaju i opasnosti od gubitka dobiti u opskrbnom lancu zbog čega je potrebno uvesti minimalni zajednički standard zaštite na razini EU-a, zaključili su u utorak zastupnici Europskog parlamenta.

Europarlmentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 589 glasova za i 72 protiv podržali prijedlog Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom kojom bi se uveo zajednički standard zaštite u cijeloj Europskoj uniji.
Novim pravilima postavljaju se minimalni standardi zaštite koji zabranjuju nepoštene prakse kako bi se zaštitila poduzeća s prometom ispod 350 milijuna eura. To se odnosi na proizvođače, zadruge, prerađivače hrane i trgovce na malo, ali i dobavljače izvan EU-a.
"Lanac karakteriziran nepoštenim ponašanjem (...) stavlja pritisak na sve proizvođače u utrci prema što nižim cijenama", upozorio je u ponedjeljak na plenarnoj raspravi u Europskom parlamentu izvjestitelj Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Paolo De Castro (S&D). Upozorio je da takav odnos "potiče radnu eksploatacije i neodrživu proizvodnu praksu" te u konačnici "pogoršava kvalitetu proizvoda koji stižu na stolove obitelji i građana, ali i kvalitetu procesa proizvodnje".
Nepoštene trgovačke prakse pojavljuju se u čitavom lancu opskrbe hranom, a mali proizvođači zbog ograničenih alternativa za plasiranje proizvoda na tržište i strukturnih slabosti sustava pristaju na prakse koje štete njihovom poslovanju. Direktiva bi služila kao pravni instrument za obranu pregovaračkog položaja poljoprivrednih proizvođača.
Pravila će zabraniti zakašnjela plaćanja za pokvarljivu hranu i otkazivanja narudžbi u posljednjem trenutku, jednostrane ili retroaktivne promjene ugovora, te odbijanje pisanih ugovora. Kupcima više neće biti dopušteno zahtijevati plaćanje naknade od dobavljača za propadanje ili gubitak proizvoda u prostorima kupca, osim ako su uzrokovani nepažnjom dobavljača. Povrat neprodanih proizvoda dobavljačima bit će dopušten samo ako su obje strane to jasno dogovorile. Sporazumom je poboljšana i pravednost na globalnoj razini - osim uključivanja stranih dobavljača, direktiva pokriva i kupce u trećim zemljama.
Direktiva traži minimum usklađivanja zakona država članica a one mogu predvidjeti i proširenje područja primjene u nacionalnim zakonodavstvima.
Zadovoljstvo dogovorom izrazila je i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (EPP) koja se i sama zalagala za donošenje takvog zakona na europskoj razini, a inicirala je i njegovo donošenje u Hrvatskoj.
"Upravo nepoštenu trgovačku praksu mladi navode kao jednu od glavnih prepreka za bavljenje poljoprivredom. Poljoprivrednici već sada rade u sektoru s najnižim prosječnim prihodima u Europskoj uniji i ne osjećaju se sigurnima", ocijenila je u ponedjeljak u raspravi na plenarnoj sjednici Petir.
Prijedlog o nepoštenim trgovačkim praksama bio je jedan od prioriteta austrijskog predsjedništva Vijećem EU-a. Konkretna pravila o nepoštenim trgovačkim praksama već postoje u 20 država članica, no iz Austrije su zatražili usklađivanje nacionalnih propisa kako bi se riješili problemi poljoprivrednika.


(HINA, 12. 3. 2019.)

Arhiva