AZOP, kao neovisno nadzorno tijelo odgovorno za praćenje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, tako ističe da se za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima, političke stranke, neovisne liste, kandidati u pravilu mogu oslanjati na privolu birača ili na legitiman interes.

Primjerice, ako je birač simpatizer ili član određene političke stranke i/ili njezin donator, on može očekivati primanje personalizirane poruke iste, odnosno politička stranka ima legitiman interes za slanje takvih poruka, stoji u utorak u priopćenju AZOP-a.

No, upozoravaju da pozivanje na legitiman interes ne može biti paušalno već ga politička stranka mora dokazati na način da prije obrade osobnih podataka provede test razmjernosti u kojemu će detaljno procijeniti pretežu li prava na obradu osobnih podataka od strane voditelja obrade ili pretežu prava na zaštitu osobnih podataka birača. 

Birač, naglašava Agencija, ima pravo u svakom trenutku uložiti prigovor na takvu obradu svojih osobnih podataka, odnosno primanje poruka, bez obzira je li dao privolu ili politička stranka ima legitiman interes za obradu osobnih podataka istog, a o čemu ih je potrebno informirati jasno i odvojeno od svih drugih informacija.

Ako se birač usprotivi dobivanju poruka, politička stranka više iste ne smije slati.

Ako građani zaprime poruku od strane političke stranke/neovisne liste/kandidata, a nisu član ili simpatizer niti su svoj e-mail odnosno broj mobitela podijelili s istom, imaju pravo od istih (kao voditelja obrade osobnih podataka) zatražiti pristup svojim osobnim podacima (uključivo i informaciju o izvoru njihovih osobnih podataka). Voditelj obrade na zahtjev mora odgovoriti najkasnije u roku od mjesec dana.

Također, političke stranke, neovisne liste, kandidati dužni su na transparentan, jasan i sažet način informirati građane o obradi njihovih osobnih podataka. Informacije moraju biti lako dostupne, primjerice na internetskim stranicama stranke, lecima i slično.

Preporuka je Agencije svim sudionicima izborne promidžbe da se u izlaganju svojih programa što više obraćaju građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka (primjerice putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program). 

U slučaju utvrđenja kršenja odredbi Agencija je ovlaštena izreći korektivne mjere (npr. izdati službenu opomenu, upozorenje, ograničiti ili zabraniti obradu itd.) od kojih je najstroža upravna novčana kazna. 

Svatko tko smatra da mu je povrijeđeno pravo zajamčeno Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, može podnijeti Agenciji zahtjev za utvrđivanje povrede prava https://azop.hr/zahtjev-za-utvrdivanje-povrede-prava/.

(HINA, 26. 3. 2024.)

Fotografija: Pixabay