Potreban je velik oprez pri uočavanju "predobrih ponuda" na neprovjerenim online shopovima, a uz to treba biti oprezan ako su cijene izrazito niske te prije naručivanja istražite internetsku trgovinu, kaže AZOP.

Naglašavaju da je jedina sigurna internetska trgovina putem provjerenih internetskim trgovinama, a provjeriti se može putem servisa CERT iffy koji je razvio CARNET-ov Nacionalni CERT ili putem Scamadviser-a.

Treba provjeriti i poveznicu internetske trgovine u alatnoj traci, odnosno počinje li adresa s https:// što označava sigurnu komunikaciju između kupca i trgovca.

Provjeriti treba i jesu li na internetskoj stranici navedeni naziv i sjedište, telefonski broj i adresa elektroničke pošte trgovca. Svaka internetska trgovina mora imati navedene te podatke.

Pozornost treba obratiti i na gramatiku i pravopis, jer lažne internetske stranice često su pune pogrešaka, a ako se plaća karticom, transakciju treba obaviti samo preko sigurnog pružatelja usluge plaćanja.

Osim lažnih internetskih stranica, prevaranti se često služe i dostavnim službama, odnosno predstavljaju se kao one, kako bi došli do novca i osobnih podataka građana.

Iz AZOP-a naveli su nekoliko primjera lažnih poruka u kojima se želi navesti žrtve da uplate novac i ostave osobne podatke.

- elektronička poruka/SMS u kojoj vas se obavještava kako paket čeka na isporuku kako bi bio isporučen, pri čemu je "potrebno" platiti naknadu za dostavu od nekoliko centi putem poveznice. Klikom na poveznicu, otvorit će se lažna stranica dostavne službe te će najčešće stajati obavijest kako dostava nije moguća te je potrebno uplatiti naknadu, inače će se pošiljka vratiti pošiljatelju.

- e-poruka/SMS u kojoj se obavještava kako će paket uskoro biti vraćen pošiljatelju jer adresa nije točna ili nedostaje te se od traži da kliknete na poveznicu. Klikom na poveznicu otvorit će se lažna stranica dostavne službe te će stajati obavijest kako je potrebno uplatiti naknadu poštarine u određenom vremenskom roku, inače će se pošiljka vratiti pošiljatelju.

- e-poruka/SMS u kojoj se obavještava kako paket nije moguće isporučiti dok ne platite davanja na ime carine i/ili PDV-a te se traži da kliknete na poveznicu. Klikom na poveznicu otvorit će se lažna stranica dostavne službe te će stajati obavijest kako je potrebno uplatiti naknadu kako biste mogli zaprimiti svoju pošiljku.

U svim tim primjerima cilj je uglavnom isti – upisivanje podataka s bankovne kartice kako bi prevaranti skinuli novac. Ako kupac očekuje paket te zaprimi poruku sličnog sadržaja, treba obratiti pozornost na provjeru pošiljatelja, odnosno domene, jer dostavna služba ne dostavlja e-poruke domene hotmail, gmail i slično. Ako se u poruci nalazi i poveznica, provjerite podudara li se poveznica sa službenom domenom dostavne službe.

Naposljetku, treba obratiti pozornost na koji način se pošiljatelj obraća, npr. hrvatska dostavna služba neće se obratiti na engleskom i neće zaželjeti "sretan život", kažu u AZOP-u.

(HINA, 26.11.2024.)

Fotografija: Pexels