"Iako smo više puta upozoravali na nedovoljno kvalitetna rješenja pojedinih pitanja u prijedlogu zakona, ona i dalje nisu ispravljena", napisali su arhitekti klubovima zastupnika, pozivajući ih da još jednom razmotrite njihove prijedloge i utječu na njihovo usvajanje tih prijedloga.

Zastupnicima su se obratili zagrebački Arhitektonski fakultet, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruženje hrvatskih urbanista, Društvo arhitekata Zagreba i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata.

Smatraju da je zakonsko rješenje trebalo donijeti konkretno rješenje za pristup brzoj, sustavnoj i kvalitetnoj obnovi Grada Zagreba i okolice, ali i biti iskorak prema utvrđivanju pravila urbane obnove hrvatskih gradova te obnovi zapuštenog građevinskog fonda Republike Hrvatske, sukladno potrebama 21. stoljeća. 

Navode da je u prijedlogu Zakona uveden nepotreban paralelni sustav izrade Projekata za obnovu, umjesto uvriježenog glavnog i izvedbenog projekta i primjene redovnog zakonodavstva, čime se, upozoravaju, pod krinkom brzine ne osigurava kvaliteta projekata te time niti kvalitetno praćenje troškova gradnje, već može prouzročiti dodatne troškove i nepredviđene radove. 

Smatraju da je za svako poboljšanje konstrukcije zgrada nužno izraditi i arhitektonski projekt, kako bi se sagledali i evidentirali svi potrebni radovi i troškovi koji će se nužno dogoditi prilikom tih radova, što ovim Zakonom nije predviđeno. 

"Propuštanje jasnog definiranja završnih radova kroz arhitektonski projekt i njihovo prepuštanje 'samoorganiziranju' suvlasnika neizbježno će dovesti do devastacije i degradacije Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba", ocijenili su stručnjaci. 

Također, diskriminatornim su ocijenili da je predloženim Zakonom arhitektima onemogućeno da budu glavni nadzorni inženjeri i izrađivači projekta uklanjanja zgrada što će, upozorili su, imati negativne posljedice na kvalitetu obnove.

Fond za obnovu, planiran kao provedbeno tijelo, prema njima treba imati i stratešku funkciju planiranja i programiranja te mora biti neovisno tijelo s iskusnim stručnim kadrovima.

Nadalje, smatraju da bi Zakon o obnovi morao omogućiti izradu smjernica i pripremne dokumentacije za proces cjelovite urbane obnove kako bi se prostor sagledavao cjelovito na razini Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, na razini blokova, unutrašnjih prostora blokova i njihova uređenja.

"Ovi amandmani tek djelomično rješavaju prethodno istaknuta pitanja, od kojih bi neka trebalo potpuno ukloniti iz Zakona, poput paralelnog zakonodavnog sustava, a druga značajno doraditi, poput cjelovite urbane obnove, kako Zagreba tako i cijelog izgrađenog prostora u RH, što će trebati ugraditi prilikom prvih Izmjena i dopuna Zakona", zaključili su stručnjaci. 

(HINA, 1. 9. 2020.)