Njemačke vanjskotrgovinske komore od 2006. godine među svojim članovima provode istraživanja gospodarske i investicijske klime u zemljama srednje i istočne Europe, a u ovogodišnjem istraživanju za Hrvatsku, 19. po redu, sudjelovalo je 118 poduzeća.

Hrvatska je prema tom istraživanju među 16 zemalja regije drugu godinu zaredom na petom mjestu prema atraktivnosti za investitore. Ispred nje su Poljska, Estonija, Litva i Bugarska.

Više od pola ispitanika, odnosno njih 53 posto trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuje zadovoljavajućom, dok ih 29 posto smatra da je "dobra".

"Kada se to zbroji, vidimo da zadovoljstvo poslovanjem premašuje 80 posto. Hrvatska je time iznad prosjeka srednje i istočne Europe", istaknuo je na konferenciji za medije predsjednik Komore i izvršni direktor Megglea za jugoistočnu Europu Marjan Vučak.

Da je situacija loša, smatra 18 posto anketiranih.

U istraživanjima u 16 zemalja sudjelovala su 1.533 poduzeća, pa kada se gleda prosjek za srednju i istočnu Europu, 18 posto situaciju vidi "dobrom", 56 posto "zadovoljavajućom", a 26 posto "lošom".

Kada uspoređuju ovu godinu s prethodnom, 32 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da će poslovna situacija u 2024. biti bolja, 48 posto da će ostati nepromijenjena, a 20 posto da će biti lošija.

"Ti rezultati su bolji nego prošlogodišnji, a također iznad prosjeka srednje i istočne Europe", izjavio je Vučak.

Naime, prosjek za zemlje srednje i istočne Europe govori da 23 posto poduzeća procjenjuje kako će ova godina biti uspješnija no prošla, 46 posto da će situacija ostati nepromijenjena, a 31 posto da će biti lošija. 

Čak 88 posto poduzeća bi ponovno ulagalo u Hrvatsku

Iz Komore su istaknuli da istraživanje pokazuje daljnji napredak hrvatskog gospodarstva, o čemu između ostalog svjedoči i podatak da bi 88 posto poduzeća bilo spremno ponovno ulagati u Hrvatsku, što je sedam postotnih bodova više u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Primjerice, 2019. godine to je iznosilo tek 59 posto, napomenuo je čelnik Komore.

Kada je riječ o vlastitoj poslovnoj situaciji, 54 posto anketiranih smatra da je ona "dobra", 41 posto "zadovoljavajuća", a pet posto loša, što je također bolje nego u zemljama srednje i istočne Europe, gdje je stanje kao "loše" označilo devet posto ispitanika.

Vučak je rekao i da o članstvima u Schengenu i eurozoni ne treba trošiti previše riječi, jer su koristi evidentne, o čemu svjedoče i pozitivne impresije 82 posto poduzeća kada je riječ o Schengenu, a 77 posto po pitanju eurozone.

Problemi nedostatka kvalificiranih radnika i visoke cijene rada

Po pitanju pozitivnih aspekata poslovanja u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje, na prvo mjestu je članstvo u EU-u. Slijede komunikacijski sustavi, opskrba energijom, prometna infrastruktura te kvaliteta i dostupnost lokalnih dobavljača. Kao negativni aspekti uvjeta poslovanja apostrofirani su nedovoljna borba protiv korupcije, nedovoljno učinkovita javna administracija, (ne)transparentnost javnih natječaja, porezni sustav te (ne)dostupnost kvalificiranih radnika.

Predstavljanju istraživanja su nazočili i direktorica Komore Stefanie Ziska te član njene uprave i predsjednik zaklade Znanje na djelu Nicolas Baron Adamovich, koji je istaknuo da manjak stručne radne snage kao trenutni najveći rizik za poslovanje smatra 48 posto anketiranih dok je na drugom mjestu, s 43 posto, cijena rada.

Kao odgovor na izazove, 56 posto poduzeća je na prvo mjesto stavilo proširenje i intenziviranje internih obrazovnih kapaciteta, a na nedostatak kvalificirane radne snage odgovaraju i podizanjem plaća te intenziviranjem automatizacije i digitalizacije.  

Od 25 pokazatelja poslovnog okruženja, pri čemu su ocijenjeni od 1 do 6, a najviša ocjena predstavlja i najvišu razinu nezadovoljstva, Hrvatska je dobila prosječnu ocjenu 3,06.

Lani je to iznosilo 3,16, tako da je stanje blago poboljšano, izvijestio je Adamovich.

(HINA, 7. 5. 2024.)

Fotografija: Pixabay