"Razina javne dostupnosti etičkog kodeksa iznosi samo 30 posto", ističe se u pilot programu koje je provelo Vijeće Europe u suradnji s tvrtkom Ravecon na uzorku od dvadesetak jedinica hrvatske lokalne samouprave – općina i gradova među kojima su i Baška, Feričanci, Fužine, Kutina, Osijek, Pula, Rijeka, Pregrada, Tribunj, Varaždin i Vrgorac.
"Lokalno izabrani predstavnici ne prolaze uvodni tečaj o svojim dužnostima i ulogama kao nositelji političkih dužnosti, uključujući smjernice i odredbe etičkog kodeksa, kao i zahtjeve za upis u Registar te objavu svih financijskih, obiteljskih ili drugih osobnih interesa tijekom političkog mandata" navodi se u ključnim pokazateljima projekta.
Ističe se i da izrada Registra nositelja političkih dužnosti (NPD), koji moraju predočiti i objaviti svoje imovinsko stanje te financijske, obiteljske i druge interese kod obnašanja dužnosti, nije praksa te da bi taj Registar trebao biti javno dostupan. Tu je i slaba primjena mehanizama za sprječavanje nespojivosti obnašanja dužnosti lokalno izabranih predstavnika što "predstavlja plodno tlo za sukob interesa, odnosno potencijalnu korupciju".
"U slučaju lošeg upravljanja i administracije, nezakonitosti ili nepravilnosti u radu, NPD nemaju nikakve odgovornosti. Ni financijske (naknada kao vrsta odštete) niti prema javnosti niti prema pučkoj pravobraniteljici. Smjernice za postupanje prema NPD kod kojeg je identificirana nemarnost - loše upravljanje i administracija pri obavljanju dužnosti ne postoje ili su minorne.

Nedostatak antikorupcijskih kampanja i sustavne procjene rizika

Neodgovornost razdire funkcioniranje sustava, 'ruku pod ruku' s pravima i obvezama" ističe se u pilot projektu. Navodi se i manjkava obuka za novoizabrane vijećnike o njihovim dužnostima i odgovornostima, pomanjkanje odgovarajućih žalbenih postupaka, ali i nedostatak organiziranih programa izobrazbe iz područja etike. Upozorava se i na neprovođenje sustavne procjene rizika od korupcije te nedostatak antikorupcijskih kampanja, politika i procedura s ciljem sprječavanja i otkrivanja podmićivanja, ali i ne u potpunosti implementiranu politiku prijave nepravilnosti."Samo 33 posto jedinica lokalne samouprave ima utvrđena pravila za izvješćivanje o nepravilnostima u javnoj nabavi, posebno ili kao dio usvojene politike sustava prijave nepravilnosti. Čak 76 posto gradova i općina u svojim zahtjevima za izdavanje dozvola i potvrda te ostvarivanje različitih prava nema jasno istaknuto upozorenje da će utjecaj ili davanje/primanje mita poništiti svaku odluku o izdavanju", navodi se u istraživanju.U pilot projektu kao šesti kritičnih točki navedene su etički kodeks, registar interesa, sustavna i kontinuirana edukacija, antikorupcija, uloga etičkih povjerenika i prijava nepravilnosti. Kao nastavak projekta najavljena je izrada strategija poboljšanja i otklanjanja nedostataka u jedinicama lokalne samouprave u očekivanoj koordinaciji s Ministarstvom uprave i udrugama gradova i općina.

(HINA 16. 3. 2020.)