U članku autor piše o predbilježbi, vrsti upisa u zemljišne knjige, ujedno donoseći i ogledne primjere prijedloga, sudskih rješenja i upisa u zemljišnu knjigu vezanih uz predbilježbu. Također, autor ukazuje na novine koje proizlaze iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 100/04) i Pravilnika o obrascima u zemljišnoknjižnom postupku (Nar. nov. br. 123/04), a koje propisuju novi način podnošenja zemljišnoknjižnih prijedloga. Iz tih se propisa daju naslutiti i moguće negativne posljedice koje bi mogle nastati u praksi, jer se očekuje veliki broj nepotpunih i neurednih prijedloga, a koje bi u tom slučaju sud morati odbaciti. Razlozi su jednostavni, a kao jedan od bitnih je neukost stranaka, bez obzira na činjenicu što nepoznavanje propisa ne ispričava. Prema mišljenju autora, može se naslutiti da će ubuduće, s obzirom na odredbu članka 100. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama, institut predbilježbe biti značajnije korišten, posebno u odlučivanju u predmetima s neurednim prijedlozima i nepotpunim prilozima, dakako, ako podneseni prijedlozi udovoljavaju uvjetima za predbilježbu.