1. UVOD
U nedavno objavljenim tekstovima na portalu Informator.hr^[1] upoznati smo s činjenicom da je 17. travnja 2020. stupio na snagu Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima^[2], a 1. svibnja 2020. Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima u vrijeme trajanja posebnih okolnosti^[3]. Ta dva zakona, koji uređuju materiju provedbe ovrhe, iako donesena s kratkim vremenskim razmacima te imaju različitu primjenu (ZID ZPONS se odnosi na postupanje Financijske agencije^[4], a Zakon o interventnim mjerama na poslodavca i drugog isplatitelja stalnog novčanog primanja^[5]), i ne manje bitno nose različite nazive, zapravo imaju isti cilj i svrhu, a to je olakšati položaj fizičkih osoba kojima se dio primanja usteže radi provedbe ovrhe na novčanoj tražbini, dakle provedbe ovrhe na novčanim sredstvima po računu ovršenika, provedbe ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju, gospodarskih subjekata kojima prijeti stečaj, korisnika bespovratnih sredstava za provedbu projekata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije te korisnika mjera pomoći isplaćenih zbog posebnih okolnosti, a sve kako bi lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice do kojih je došlo zbog epidemije koronavirusa COVID-19 (SARS-CoV-2)^[6]. Značajke tih zakona su da oba uvode nov pojam za stanje prouzročeno koronavirusom COVID-19, i to pojam »posebne okolnosti«. Prema oba zakona pojam »posebne okolnosti« podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

2. ZASTAJANJE S PROVEDBOM OVRHE I POSTUPANJE SA ZAŠTIĆENIM PRIMANJIMA
Najvažnija značajka tih dvaju zakona jest zastajanje s provedbom ovrhe za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. ZID ZPONS propisuje obvezu Fine na zastajanje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika fizičke osobe, dok Zakon o interventnim mjerama propisuje obvezu poslodavca da zastane s provedbom ovrhe na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju. U oba zakona propisane su iznimke, kada se, unatoč trajanju posebnih okolnosti, neće zastati s provedbom ovrhe. Takvi su slučajevi taksativno naznačeni te je propisano da se neće zastati s provedbom ovrhe (u odnosu na ovršenike fizičke osobe):

- ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta
- druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću
- tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine
- ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te
- kod ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

3. DVOJBE OKO POJMA »DRUGE TRAŽBINE KADA SE OVRHA PROVODI RADI NAMIRENJA BUDUĆIH      OBROKA PO DOSPIJEĆU«
Vezano uz slučajeve kada se ovrha, unatoč trajanju posebnih okolnosti ipak provodi, u praksi je došlo do dvojbe oko toga što se smatra pod pojmom »druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću«.
Naime, u obrazloženju Prijedloga zakona o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, i obrazloženju Prijedloga zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, s Konačnim prijedlogom zakona pojašnjeno je da se, iznimno, ovrha nastavlja u odnosu na tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu, druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (i fizičke osobe se nalaze u ulogama poslodavca), ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (riječ je o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve). S obzirom na to da je u obrazloženju u oba zakona kao pojašnjenje što se smatra pod pojmom »druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću« dano da je zapravo riječ o tražbini po osnovi drugog uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja, nije jasno priopćenje Ministarstva pravosuđa objavljeno 5. svibnja 2020. sljedećeg sadržaja:

»U vezi s odredbama Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti

Povodom učestalih upita smije li isplatitelj stalnih novčanih primanja, odnosno poslodavac, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisanih Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nastaviti s ustezanjem rata kredita na plaći odnosno stalnom novčanom primanju zaposlenika temeljem odredbe članka 202. Ovršnog zakona, Ministarstvo pravosuđa ističe sljedeće:

Poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja neće zastati s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju ako se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (članak 4. stavak. 2. Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti).

 Navedeni izuzetak od zastoja ovrhe znači da poslodavac nastavlja i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sa zapljenom plaće radnika, odnosno, drugog stalnog novčanog primanja, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe ako se zapljena provodi dobrovoljno na temelju privatne isprave iz članka 202. Ovršnog zakona.«

Navedeno priopćenje, koje se s danom pisanja ovog članka^[7] više ne nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, izazvalo je pomutnju u postupanju. Naime, ponajprije iz obrazloženja obaju zakona jasno proizlazi da se pod pojmom »druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću« nikako ne smatra tražbina banke radi naplate rate kredita, već da je riječ o tražbinama čija je naplata prisilnim putem nužna kako bi ovršenik i dalje, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti mogao normalno funkcionirati i da je riječ o vrsti tražbine koja uživa jedan poseban status poput tražbine po osnovi alimentacije ili tražbine zbog dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, a te su tražbine zapravo tražbine vezane uz osobu ovršenika. Također, postupajući po Izjavi suglasnosti o zapljeni, banke se stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike, a ne manje važna jest činjenica da je takvo postupanje suprotno cilju i svrsi obaju zakona, kojima se nastoji, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, olakšati položaj fizičkih osoba kojima se dio primanja usteže radi provedbe ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju odnosno na novčanim sredstvima po računu.

No, najvažnija jest činjenica koja proizlazi iz odredbe članka 202. Ovršnog zakona^[8], kojom se propisuje postupanje s Izjavom o zapljeni po pristanku. Naime, odredbom članka 202. OZ/12 propisano je da Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnog bilježnika te je poslodavac ovršenika na temelju te Izjave dužan zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju. S obzirom na navedeno, razvidno je da poslodavac kad zaprimi Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika, s njom postupa kao da je zaprimio rješenje o ovrsi, a to znači da je tražbina dospjela i da se radi njezina namirenja provodi prisilna naplata. S obzirom na navedno priopćenje te na odredbu članka 202. OZ/12, zaključujemo da je ostavljeno svakom poslodavcu ponaosob da odluči kako će postupiti, sukladno članku 4. st. 2. Zakona o interventnim mjerama^[9].

4. ŠTO ZNAČI – ZASTAJANJE S OVRHOM?
Prije negoli se upustimo u daljnje pojašnjenje postupanja prema oba zakona potrebno je pojasniti pojam zastajanja. Što zapravo znači zastati s provedbom ovrhe? Zastajanje s provedbom ovrhe, a prema navedenim zakonima znači da se za cijelo vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće provoditi ovrha na novčanim sredstvima ovršenika fizičke osobe odnosno neće provoditi ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom primanju, osim iznimno u slučajevima koji su posebno propisani u oba zakona. Iako se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće provoditi ovrha, prema odredbama navedenih zakona, Fina i poslodavac ovlašteni su zaprimiti nove osnove za plaćanje odnosno ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće plijeniti niti prenositi dio primanja ovrhovoditelju, osim u Zakonom propisanim slučajevima, već će zastati s daljnjim postupanjem.

5. POSTUPANJE FINE I POSLODAVACA
Kako bi i Fina i poslodavac zastali s provedbom ovrhe, sam ovršenik nije dužan poduzimati nikakve radnje, već se zastajanje provodi po službenoj dužnosti. Ako ovršenik fizička osoba nakon zastoja provedbe ovrhe nema niti jednu osnovu za plaćanje na temelju koje bi Fina nastavila s provedbom ovrhe, Fina će naložiti bankama ovršenika deblokadu računa, dok će poslodavac nakon prestanka provedbe ovrhe na plaći, cijelu plaću isplatiti ovršeniku na njegov račun, osim u slučaju ako ovršenik ima otvoren »zaštićeni račun«^[10]. U slučaju ako ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, poslodavac je, unatoč tome što je zastao s provedbom ovrhe na plaći, i dalje dužan isplatu dijela primanja koja su, sukladno odredbi članka 173. OZ/12, izuzeta od ovrhe uplatiti na zaštićeni račun ovršenika. Ovdje je važno naglasiti da glede načina isplate plaće nije bilo izmjene propisa, što znači da je poslodavac koji je od Fine zaprimio obavijest da je ovršeniku otvoren zaštićeni račun i dalje dužan dio plaće, sukladno odredbi članka 173. Ovršnog zakona, isplatiti na zaštićeni račun, a dio koji nije izuzet od ovrhe - na redoviti račun radnika. Poslodavac neće uplatu dijela plaće obavljati na zaštićeni račun samo u slučaju ako od Fine zaprimi obavijest o opozivu uplate primanja na zaštićeni račun odnosno o zatvaranju zaštićenog računa. Budući da poslodavac nema i nije ovlašten imati saznanje o tome po kojoj je osnovi njegov radnik kao ovršenik blokiran (i je li blokiran), slijedom toga je i dalje njegova obveza postupanja prema članku 173. Ovršnog zakona. Također, budući da Fina, sukladno ZID ZPONS-u, u razdoblju primjene članka 25 a. neće provoditi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika po računu te će računi ovršenika biti deblokirani, svaki ovršenik moći će slobodno raspolagati i novčanim sredstvima koja su uplaćena na njegov zaštićeni račun kao i s novčanim sredstvima koja su uplaćena na njegov redoviti račun.

6. UPLATE ZAŠTIĆENIH PRIMANJA IZ INOZEMSTVA
Ovdje valja skrenuti pozornost na uplate zaštićenih primanja^[11] iz inozemstva. Naime, kada je riječ o uplatama zaštićenih primanja iz inozemstva, sukladno Pravilniku o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima^[12], koji kao podzakonski akt detaljno propisuje postupanje Fine i banaka sa zaštićenim primanjima, propisano je da nakon što ovršenik koji je ujedno korisnik zaštićenog primanja koje se isplaćuje iz inozemstva, treba postupiti kao kod tuzemnog primanja, odnosno zatražiti otvaranje zaštićenog računa, uz dostavu odgovarajućeg dokaza iz kojeg je razvidno da ostvaruje zaštićeno primanje iz inozemstva i dinamiku isplate tog primanja od inozemnog uplatitelja^[13]. Navedeno postupanje nužno je zato što u slučaju uplate zaštićenog primanja iz inozemstva inozemni uplatitelj uplatu obavlja na redoviti račun ovršenika, a banka u slučaju kada se po računu ovršenika provodi ovrha, o uplati obavještava Finu, koja nakon uvida u zaprimljenu dokumentaciju nalaže banci da se iznos zaštićenog primanja u cijelosti, odnosno ograničenom dijelu, prenese na zaštićeni račun^[14]. S obzirom na to da će na temelju ZID ZPONS-a velik broj ovršenika fizičkih osoba, nakon provedenog zastajanja imati deblokirane račune za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, u takvim slučajevima banke neće biti obvezne, nakon što inozemni uplatitelj izvrši uplatu zaštićenog primanja na redoviti račun ovršenika (koji je do zastajanja bio u blokadi) obavještavati o tome Finu, zato što banka obavještava Finu o navedenoj uplati samo u slučaju kada je račun ovršenika u blokadi, slijedom čega će nakon uplate inozemno zaštićeno primanje i dalje ostati na redovitom računu ovršenika te se neće prenositi na zaštićeni račun. Slijedom svega navedenog, unatoč činjenici da će se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastati s provedbom ovrhe, preporuka je svakom ovršeniku koji je ujedno korisnik zaštićenog primanja, da zatraži otvaranje zaštićenog računa zato što će nakon prestanka trajanja posebnih okolnosti Fina odnosno poslodavac nastaviti s provedbom ovrhe.

7. ZASTOJ TIJEKA ZATEZNIH KAMATA U POSEBNIM OKOLNOSTIMA
Osim odredaba koje propisuju postupanje Fine i poslodavca vezano uz zastajanje s provedbom ovrhe, oba zakona sadržavaju odredbu da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku zatezne kamate. Navedeno znači da Fina kao ni poslodavci za vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće obračunavati zatezne kamate. No, budući da je navedena odredba općenita, odnosno ne sadržava ograničenja primjene, ne odnosi se samo na obračun zateznih kamata kod Fine i poslodavca te samo na fizičke osobe, već ona propisuje da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće obračunavati zatezna kamata u odnosu na sve osobe koje zakasne s ispunjenjem svoje obveze, dakle neovisno o tome je li riječ o građaninu, obrtniku, osobi koja obavlja samostalnu i slobodnu djelatnost te pravnoj osobi. Također, s obzirom na navedenu odredbu, proizlazi da se zatezna kamata neće obračunavati neovisno o tome je li u odnosu na dužnika već pokrenuta ovrha i tko ju je pokrenuo te neovisno o tome kad je obveza dospjela, prije stupanja navedenih zakona na snagu ili nakon njihova stupanja na snagu.

8. ZAKLJUČAK
Nakon iznesenih pojašnjenja u postupanju kao i nastalih nedoumica, možemo zaključiti da će samo vrijeme na koje su zakoni doneseni pokazati hoće li se doista ostvariti njihov cilj i svrha te hoće li se ovršenicima omogućiti normalno funkcioniranje za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, kada već pri prvoj isplati plaća nije postupljeno na jedinstven način.

[1]  »Zastajanje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike - fizičke osobe«, autorice Sanje Mandić, dipl. iur., od 27. travnja 2020. (https://informator.hr/strucni-clanci/zastajanje-s-provedbom-ovrhe-na-novcanim-sredstvima-u-odnosu-na-ovrsenike-fizicke-osobe) i »Interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti«, autorice Marijane Petković, dipl. iur., od 30. travnja 2020. (https://informator.hr/vijesti/interventne-mjere-u-ovrsnim-i-stecajnim-postupcima-za-vrijeme-trajanja-posebnih-okolnosti).
[2]  Nar. nov., br. 47/20 - u nastavku teksta: ZID ZPONS.
[3]  Nar. nov., br. 53/20 - u nastavku teksta: Zakon o interventnim mjerama.
[4]  U nastavku teksta: Fina.
[5]  U nastavku teksta: poslodavac.
[6]  Prijedlog zakona o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona - Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, objavljen na stranicama Hrvatskog sabora. Prijedlog zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, s Konačnim prijedlogom zakona - Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, objavljen na stranicama Hrvatskog sabora.
[7]  8. svibnja 2020.
[8]  Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - u nastavku teksta: OZ/12.
[9]  Članak 4. Zakona o interventnim mjerama:

     (1) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja zastat će s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju te neće plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju novčane iznose za koje je određena ovrha, već će cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje isplatiti radniku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja.

     (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja neće zastati s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.
[10]  Članak 212. OZ/12 - poseban račun ovršenika.
[11]  Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena - u nastavku teksta: zaštićena primanja.
[12]  Nar. nov., br. 71/18 - u nastavku teksta: Pravilnik.
[13]  Članak 31. st. 3. Pravilnika.
[14]  Članak 37. Pravilnika.