1. UVOD
Odgovor na pitanje kako zakonito, brzo i učinkovito zamijeniti privremeno odsutnog pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: jedinice samouprave) sveti je gral službeničkih odnosa u hrvatskoj lokalnoj i područnoj samoupravi. Budući da propisi na to pitanje ne daju jednoznačan i jasan odgovor, jedinice samouprave promovirale su različite modele zamjene privremeno odsutnog pročelnika, od imenovanja vršitelja dužnosti ili zamjenika pročelnika do privremenog premještaja službenika na radno mjesto pročelnika. Međutim, niti jedan od korištenih modela nije potpuno ostvario očekivanja i ispunio potrebe jedinica samouprave, a dvojbeno je i može li, i u kojem slučaju, postavljeni zamjenik postupati kao pročelnik i obnašati prava i obveze pročelnika.

Slijedom navedenoga, u članku ćemo pojasniti postupanja jedinica samouprave povezana s imenovanjem privremenog pročelnika, ukazati na njihove nedostatke i podsjetiti na zakoniti način supstitucije privremeno odsutnog pročelnika. Pritom, riječ je o zamjeni za pročelnika samo u slučaju kada je on zaposlen, ali privremeno ne može obavljati posao (zbog bolesti ili drugog razloga), a ne o postavljanju zamjene za pročelnika u jedinicama samouprave u kojima pročelnik nikada nije niti bio zaposlen (jer u tim jedinicama samouprave treba zaposliti pročelnika, a ne imenovati njegovu zamjenu).

2. IMENOVANJE I OVLASTI PROČELNIKA
Člankom 53.a st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi^[1] propisano je da upravnim tijelima upravljaju pročelnici, koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Prema tome, imenovanju pročelnika mora prethoditi javni natječaj. Stoga pročelnik ne može biti zaposlen na temelju sporazuma iz članka 18. st. 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi^[2] (u nastavku teksta: ZSN), niti na bilo koji drugi način koji ne uključuje javni natječaj^[3]. Nakon izvršenog odabira kandidata prijavljenih na natječaj, izvršni čelnik donosi rješenje o imenovanju, koje u sebi objedinjuje sadržaj rješenja o prijmu i rješenja o rasporedu (članak 24. st. 1. i 3. ZSN-a).

Sukladno Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 74/10 i 125/14 - u nastavku teksta: Uredba), radno mjesto pročelnika ulazi u radna mjesta I. kategorije, odnosno radna mjesta rukovodećih službenika, koja uključuju ovlaštenja i odgovornosti vezane uz upravljanje upravnim tijelom i unutarnjim ustrojstvenim jedinicama u sastavu upravnih tijela, upravljanje jedinicom za unutarnju reviziju, koordinaciju izrade akata te kreiranje programa i strategija iz nadležnosti upravnoga tijela (članak 10. Uredbe).

Pročelnik pripada potkategoriji »Glavni rukovoditelj« za kojega su u čl. 11. Uredbe utvrđena standardna mjerila (magistar struke ili stručni specijalist, najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, i dr.). Odstupanje od utvrđenih standardnih mjerila propisano je samo za pročelnika jedinstvenog upravnog odjela, koji, uz ispunjavanje drugih standardnih mjerila za radna mjesta u potkategoriji glavnog rukovoditelja, mora imati jednu (umjesto pet) godinu radnog iskustva, a može se imenovati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja (sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik struke) ali, u tom slučaju, i najmanje pet godina radnog iskustva. Navedeno je odstupanje uvedeno nakon što je veći broj manjih jedinica lokalne samouprave (u nastavku teksta: JLS) isticao da im se niti nakon opetovanog objavljivanja natječaja ne prijavljuju kandidati koji ispunjavaju sve propisane uvjete za obnašanje dužnosti pročelnika. Stoga je i odstupanje utvrđeno u skladu s tim: ublaženi uvjeti mogu se primijeniti samo ako se na natječaj ne javi niti jedan kandidat koji ispunjava osnovna standardna mjerila.

Ovlasti pročelnika utvrđene su različitim zakonima i općim aktima. Primjerice, osim što upravlja upravnim tijelom, pročelnik donosi upravne akte (rješenja) kojima uređuje službeničke odnose zaposlenih u upravnom tijelu (članak 5. st. 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), upravlja vlastitim pogonom koji je osnovan kao organizacijska jedinica jedinstvenog upravnog odjela (članak 41. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu – Nar. nov., br. 68/18, 110/18-Odluka USRH i 32/20), donosi upravne akte ako u upravnom tijelu nema službenika koji je ovlašten za rješavanje određene upravne stvari (članak 23. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku^[4]), donosi deklaratorne odluke o početku, načinu i prestanku obnašanja dužnosti lokalnih izvršnih čelnika i njihovih zamjenika (čl. 90.c Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), itd.

3. ZAPOŠLJAVANJE ZAMJENE ZA PROČELNIKA PUTEM OGLASA
Usprkos tome što postoji neupitna potreba (jer, po prirodi stvari u nekom od više stotina upravnih tijela u jedinicama samouprave često treba zamijeniti barem jednog pročelnika), institut zamjene privremeno odsutnog pročelnika nije posebno uređen zakonom. Stoga je, na temelju važećeg zakonskog uređenja, zamjenu za pročelnika moguće imenovati samo primjenom odredaba o primanju u službu na određeno vrijeme.

Člankom 29. st. 1. ZSN-a propisano je da se osobe u službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa, koji se obvezno objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje, a može se objaviti i u jednom dnevnom ili tjednom listu. Prema tome, u slučaju kada je pročelnik privremeno odsutan (zbog bolesti, porodiljnog dopusta ili sl.) potrebno je objaviti oglas, provesti selekciju i odabrati odgovarajućeg kandidata koji će privremeno odsutnog pročelnika zamijeniti za vrijeme njegove odsutnosti. U tom slučaju, osoba koja je odabrana putem oglasa raspoređuje se na radno mjesto pročelnika, zove se pročelnikom i ima prava i dužnosti pročelnika, uključujući i plaću koja je općim aktima utvrđena za pročelnika.

Međutim, ako se imaju na umu rokovi propisani člankom 29. ZSN-a (rok za podnošenje prijava na oglas i rok za podnošenje žalbe kandidata koji nisu primljeni), postupak zapošljavanja zamjenskog pročelnika putem oglasa, čak i ako nema posebnih zapreka, trajat će barem 4 tjedna. Stoga, ovakav način zamjene pročelnika nije prikladan ako se može pretpostaviti da će pročelnikova odsutnost trajati približno koliko i postupak zapošljavanja njegove zamjene putem oglasa. Usto, ovakav način zamjene u pravilu ne može »pokriti« privremenu odsutnost pročelnika od prvoga dana, osobito ako je ona nastupilo naglo i neočekivano (npr. zbog iznenadne ozljede, pritvora ili sl.).

Navedene razloge i izvršni čelnici često ističu kao opravdanje zbog kojega zamjenu za pročelnika nisu tražili putem oglasa, već su je imenovali svojom odlukom. Iako ne osporavamo njihovu relevantnost, mišljenja smo da su navedeni razlozi sami za sebe slab alibi za neprovođenje zapošljavanja putem oglasa.

Naime, u slučaju kraće odsutnosti pročelnika, odnosno za vrijeme provođenja postupka zapošljavanja putem oglasa, zamjena za pročelnika vjerojatno neće niti biti nužna, jer će upravno tijelo i bez pročelnika kraće vrijeme funkcionirati manje-više normalno: službenici kojima je to u opisu radnog mjesta će voditi postupke i donositi upravne akte, građani će dobivati potrebne informacije a izvršni čelnik će usmjeravati djelovanje i nadzirati rad upravnog tijela. Stoga, uz dobru organizaciju upravnoga tijela, kraće odsustvo pročelnika u pravilu neće poremetiti rad tijela, a odluke koje su u njegovoj isključivoj nadležnosti mogu pričekati do imenovanja zamjene.

4. DRUGI MODELI IMENOVANJA ZAMJENE ZA PROČELNIKA
Osim zapošljavanjem putem oglasa, zamjene privremeno odsutnih pročelnika imenuju se i na druge načine, koje ćemo opisati u nastavku. Međutim, niti jedan se od opisanih načina ne temelji na zakonu pa se prava i dužnosti pročelnika imenovanjem ne prenose na njegovu zamjenu.

To i ne bi predstavljalo problem kada bi zamjene za pročelnike bile imenovane na kraće vrijeme, dok se ne provede postupak zapošljavanja po oglasu. No, problematično je to što izvršni čelnici nerijetko, pod egidom privremene zamjene, na dužnost pročelnika imenuju službenika koji kasnije dužnost obnaša dulje vrijeme (ponekad i godinama) pa doseg ovlasti imenovane zamjene dobiva posve drukčije značenje. 

4.1. OVLAŠĆIVANJE SLUŽBENIKA ZA OBAVLJANJE POSLOVA PROČELNIKA
U dijelu jedinica samouprave, u slučaju odsutnosti pročelnika izvršni čelnik samo ovlasti osobu iz reda zaposlenih službenika za obavljanje poslova pročelnika pa ta osoba djeluje kao pročelnik do zapošljavanja novog pročelnika (što u nekim slučajevima, kako smo prethodno istaknuli, završi višegodišnjim obnašanjem dužnosti).

Ovlašćivanje se najčešće provodi rješenjem, a u nekim slučajevima i samo pisanim nalogom izvršnog čelnika. Iako za opisano postupanje ne postoji zakonsko uporište, s njim se autori mahom slažu. Primjerice, Pipunić u svezi s takvim ovlašćivanjem ističe: »… Za navedeno stajalište nema decidirane pravne osnove, ali se može pravdati činjenicom da upravni odjel mora funkcionirati i u slučaju kada nema formalno imenovanog pročelnika«^[5].

Kasabašić navodi da »…Ako to nedvojbeno zahtijevaju potrebe neprekidnog obavljanja poslova upravljanja upravnim tijelom … izvršni čelnik može istodobno, do dovršetka postupka u povodu oglasa za imenovanje pročelnika na određeno vrijeme … privremeno ovlastiti službenika istoga upravnog tijela koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje poslova pročelnika«^[6]. Rajko ističe da »Važeće zakonodavstvo izrijekom ne predviđa imenovanje privremenog pročelnika, ali se ovlast izvršnog tijela da iz redova postojećih službenika lokalne jedinice koji ispunjavaju uvjete za raspored na odnosno radno mjesto imenuje privremenog pročelnika može izvesti iz šire ovlasti imenovanja »trajnog« pročelnika, te iz nužnosti da upravno tijelo u svakom stadiju svojeg djelovanja ima službenika s upravljačkim ovlastima.«^[7]. Uvjet je da službenik kojega se odredi kao zamjenu ispunjava sve formalne uvjete za obnašanje dužnosti pročelnika (obrazovanje, radno iskustvo i dr.).

Pipunić navodi da nema prepreka da službenik ovlašten za obavljanje poslova pročelnika postupa i donosi rješenja u upravnom postupku, dok Kasabašić ističe da službenik koji je privremeno imenovan za obavljanje poslova pročelnika ima sve ovlasti pročelnika do dovršetka oglasa za imenovanje pročelnika na određeno vrijeme, ili do povratka na rad kraće odsutnog pročelnika kojega zamjenjuje. I upravnosudska praksa slaže se s tim da postoje slučajevi kada izvršni čelnik ima pravo imenovati privremene pročelnike upravnih tijela, koji će dužnost obavljati do provođenja natječaja za zapošljavanje pročelnika.^[8]

Premda smo suglasni s tim da je privremeno odsutnog pročelnika potrebno što prije zamijeniti, mišljenja smo da se bez izričitog uporišta u zakonu pročelnikove ovlasti ipak ne mogu odlukom izvršnog čelnika prenijeti na službenika koji će obavljati poslove pročelnika.

S Rajkovom se tvrdnjom, da se ovlast izvršnog tijela za imenovanje privremenog pročelnika može izvesti iz ovlasti da imenuje »trajnog« pročelnika, i nužnosti da upravno tijelo ima čelnu osobu, možemo složiti ako je riječ o općem pravnom načelu koje vrijedi u svim segmentima sustava, i koje jednako prihvaća upravna i upravnosudska praksa.

No, da nije riječ o pravnom načelu, vidimo već iz toga što, primjerice, upravno vijeće ustanove, koje imenuje ravnatelja ustanove, ima ovlast pod određenim uvjetima imenovati privremenog ravnatelja, ali ne zato što to proizlazi iz općeprihvaćenog načela, već zato što je to propisano Zakonom o ustanovama^[9], a isto vrijedi i za Zakon o socijalnoj skrbi^[10], koji u članku 135. rješava pitanje zamjene ravnatelja centra za socijalnu skrb. Nije sporno da službenik, kojeg je izvršni čelnik odredio kao zamjenu za privremeno odsutnog pročelnika, može organizirati posao unutar upravnog tijela, voditi internu komunikaciju i sl., ali smatramo da nema ovlast donositi upravne akte ili poduzimati druge radnje iz isključive nadležnosti pročelnika (primjerice, ocjenjivati službenike sukladno članku 95. st. 1. ZSN-a i sl.).

Tek ako se u kratkom razdoblju od nastupa spriječenosti pročelnika do imenovanja privremenog pročelnika na temelju objavljenog oglasa pojavi konkretna potreba za postupanjem pročelnika, a okolnosti nalažu hitnost (jer npr. pročelnik treba potpisati neki podnesak ili akt koji je vezan rokom, ili sl.), ako se uvaži kontekst u kojem je postupanje pročelnika nužno i ako je prenošenje ovlasti bez zakonskog uporišta razmjerno šteti koja bi u protivnom nastala, tada možemo prihvatiti da privremeni zamjenik nastupa s ovlastima pročelnika. No, to mora biti ograničeno samo na radnje koje su hitne, kontekstualizirano i odlučeno posebno za svaki pojedinačni slučaj, a ne prihvaćeno kao opće pravilo. 

4.2. IMENOVANJE VRŠITELJA DUŽNOSTI PROČELNIKA
Neki su izvršni čelnici u odsutnosti pročelnika imenovali vršitelja dužnosti (v.d.) pročelnika.

Kao i u prethodno opisanom slučaju ovlašćivanja službenika za obavljanje poslova pročelnika, v.d.-a izvršni čelnici ponekad imenuju donošenjem rješenja, a ponekad  tek nalogom u dopisu.

Međutim, s obzirom na to da v.d. pročelnika nije institut uređen propisima, izvršni čelnik nije ovlašten na taj način nekome dodijeliti ovlasti pročelnika pa takvo prenošenje ovlasti ne može proizvesti željeni učinak i vršitelja dužnosti ovlastiti da potpuno preuzme poslove pročelnika.

Vršitelj dužnosti može, kao i službenik koji je ovlašten za obavljanje poslova pročelnika, interno organizirati posao upravnog tijela i obavljati poslove »prema unutra«, ali ne i donositi upravne akte, zastupati upravno tijelo ili obavljati druge radnje koje su zakonom utvrđene kao izričita ovlast pročelnika.

4.3. PREMJEŠTAJ SLUŽBENIKA NA RADNO MJESTO PROČELNIKA
Neke jedinice samouprave privremenu su odsutnost pročelnika upravnog tijela rješavale premještajem službenika koji je zaposlen u istom upravnom tijelu, na radno mjesto pročelnika. Dok se Kasabašić slaže s takvim rješenjem^[11], Pipunić smatra da to nije dopušteno.^[12] U članku 98.a ZSN uređuje privremeni premještaj, i propisuje da se službenika po potrebi službe može privremeno premjestiti u drugo upravno tijelo iste jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje.

Prema tome, ovaj se institut može koristiti samo za premještaj u drugo upravno tijelo, a ne i za premještaj službenika na radno mjesto unutar istog upravnog tijela (što je najčešći slučaj kada se službenik premješta radi privremenog obavljanja poslova pročelnika).

U članku 98. st. 1. ZSN-a  propisano je da se službenika može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto unutar iste stručne spreme, iste ili približne složenosti poslova.

S obzirom na to da je pročelničko radno mjesto ono najviše složenosti poslova, u upravnom tijelu u pravilu ne postoji drugo radno mjesto iste složenosti poslova (npr. u jedinstvenom upravnom odjelu), a rijetko će se, ako uopće, naći i radno mjesto približne složenosti poslova pa već iz tog razloga nije moguće službenika (privremeno) premjestiti na mjesto pročelnika.^[13]

Slijedom navedenoga, priklanjamo se stajalištu da radno mjesto pročelnika nije moguće privremeno popuniti premještajem službenika iz istog upravnog tijela, jer takav premještaj iz prethodno navedenih razloga nije dopušten.^[14]

4.4. SISTEMATIZACIJA RADNOG MJESTA ZAMJENIKA ILI POMOĆNIKA PROČELNIKA
Jedan od maštovitih, dugoročnih načina zamjene pročelnika je sistematiziranje radnog mjesta zamjenika ili pomoćnika pročelnika. Iako na prvi pogled možda zvuči vjerodostojnije od prethodno opisanih modela, niti na ovaj način nije moguće u punom opsegu, zakonito zamijeniti pročelnika koji je privremeno odsutan. Prije svega, propisi ne poznaju zamjenika ili pomoćnika pročelnika, tako da se takvo radno mjesto može sistematizirati pa da u slučaju privremene odsutnosti pročelnika zamjenik ili pomoćnik preuzmu njegove ovlasti^[15]. Potom, ako se pravilnikom o unutarnjem redu i utvrdi radno mjesto zamjenika ili pomoćnika pročelnika, prvi se problem može pojaviti u svezi s opisom poslova toga radnog mjesta.

Zamjenik u opisu radnog mjesta ne može imati poslove pročelnika, jer takav opći akt nije sukladan zakonu (ne mogu u istom upravnom tijelu postojati dva službenika kojima su u opisu radnog mjesta poslovi pročelnika, jer tijelo može imati samo jednog pročelnika).

Ako se, pak, u opisu poslova radnog mjesta, uz neke druge poslove navede i to da službenik mijenja pročelnika u slučaju odsutnosti, u tom slučaju zamjeniku nisu prenesene ovlasti pročelnika pa on ne može donositi odluke s ovlastima i autoritetom pročelnika.

Pročelnikove su ovlasti, kao što smo prethodno istaknuli, utvrđene zakonom i drugim propisima i one se ne mogu na drugu osobu prenositi općim aktom. Stoga, niti u ovom slučaju zamjenik ili pomoćnik ne može dobiti niti plaću ili ostvariti druga prava pročelnika.

4.5. PROČELNIK SAM IMENUJE SLUŽBENIKA KOJI ĆE GA MIJENJATI
U manjem broju jedinica samouprave vidjeli smo model zamjene privremeno odsutnog pročelnika tako da pročelnik, koji će biti privremeno odsutan, prije svoje odsutnosti sam imenuje osobu koja će ga zamijeniti za vrijeme odsutnosti.

Takvo je određivanje zamjenika posve proizvoljno i neutemeljeno jer nema zakona koji pročelnika ovlašćuje da svoja prava i obveze prenese na drugu osobu, bez obzira na razloge i moguću hitnost.

5. ZAKLJUČNO
Uvodno smo istaknuli da su ovlasti pročelnika utvrđene zakonom i općim aktima. Prema tome, ovlasti pročelniku ne dodjeljuje izvršni čelnik - on ga samo imenuje nakon selekcije kandidata prijavljenih na javni natječaj ili oglas.

Stoga smo mišljenja da izvršni čelnik, bez obzira na formu, u slučaju privremene odsutnosti pročelnika ne može drugog službenika imenovati privremenim pročelnikom i na njega prenijeti ovlasti pročelnika, jer za to nema zakonskog uporišta. 

Upravna i upravnosudska praksa prihvatile su imenovanje privremenog pročelnika, ali samo pod određenim uvjetima, u prijelaznom razdoblju dok se ne zaposli pročelnik putem natječaja ili oglasa.

S tim se slažemo, ali smatramo da će, usprkos trenutačnom suglasju pravne teorije te upravne i upravnosudske prakse u svezi s ovim pitanjem, biti zanimljivo vidjeti proteže li se načelna suglasnost i na konkretna postupanja privremenog pročelnika. Tim više što je riječ o razdoblju od oko mjesec dana u kojem je i potreba za postupanjem pročelnika ograničena pa mora postojati opravdan razlog da se ozakoni postupanje koje nema izričito zakonsko uporište.

Prema tome, osoba koja pročelnika mijenja na temelju bilo kojega od prethodno spomenutih imenovanja, osim imenovanja nakon provedenog oglasa, ne može obnašati prava i dužnosti pročelnika, ili ostvariti pravo na plaću pročelnika, a njezina se postupanja, koja poduzima s ovlastima pročelnika, mogu smatrati prihvatljivima samo ako je postupanje hitno i ako bi nepostupanje značilo nastanak znatne štete.

Slijedom toga, mišljenja smo da ovo nije dovoljno za svakodnevni rad lokalne i područne (regionalne) samouprave pa institut privremenog pročelnika, koji zamjenjuje privremeno odsutnog pročelnika, treba čim prije riješiti dopunama relevantnog zakonskog okvira.

[1]  Nar. nov., br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/15-ispravak, 123/17 i 98/19.
[2]   Nar. nov., br. 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19.
[3]  Pipunić, S., Imenovanje pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Informator, br. 6381 od 22. 8. 2015., str. 13: »Stoga se radno mjesto pročelnika ne može popuniti na drugi način (rasporedom, premještajem ili napredovanjem nekog od službenika upravnog tijela, kao ni prijmom u službu bez javnog natječaja, sukladno čl. 18. st. 2. i 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi).«.
[4]   Nar. nov., br. 47/09.
[5]   Pipunić, S., Ibid., str. 14. 
[6]  Kasabašić, Š., Ovlasti upravljanja upravnim tijelom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog odsutnosti i spriječenosti pročelnika (2.), Informator, br. 6353 od 16. 2. 2015., str. 11.
[7]    Rajko, A., Promjene rasporeda lokalnog službenika tijekom službe, Informator, br. 6444 od 14. 11. 2016., Male stranice, str. 6, fusnota br. 34.
[8]    U predmetu Usoz-25/14 Visoki upravni sud RH utvrdio je da imenovanje privremenih pročelnika od gradonačelnice nije bilo nezakonito, jer je bila riječ o preustroju upravnih tijela, a to je imenovanje bilo propisano prijelaznim odredbama Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada K. Međutim, u istoj presudi Visoki upravni sud, nažalost, ne govori o dosegu ovlasti privremeno imenovanih pročelnika. 
[9]   Nar. nov., br. 47/99, 29/97, 76/93, 35/08 i 127/19.
[10]  Nar. nov., br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19 i 64/20.
[11]  »… Službenik upravnog tijela kojeg je izvršni čelnik na temelju premještaja privremeno ovlastio za obavljanje dužnosti pročelnika upravnog tijela do dovršetka postupka oglasa ili do povratka pročelnika koji je kraće vrijeme odsutan, privremeno obnaša dužnost pročelnika i upravlja upravnim tijelom … Na temelju rješenja o premještaju i privremenom imenovanju određenog službenika za obnašanje dužnosti pročelnika, taj službenik ima sve ovlasti pročelnika do dovršetka oglasa za imenovanje pročelnika na određeno vrijeme ili do povratka na rad kraće odsutnog pročelnika kojeg zamjenjuje.«,  Kasabašić, Š., Ibid., str. 11. 
[12]Stoga se radno mjesto pročelnika ne može popuniti na drugi način (rasporedom, premještajem ili napredovanjem nekog od službenika upravnog tijela) … Pipunić, S.,  Ibid., str. 13.
[13]»Smatramo da (…)  premještaj na radno mjesto iste ili približne složenosti poslova razumijeva premještaj na radno mjesto unutar iste potkategorije.«, Rajko, Ibid., str. 3.
[14]»Također, napredovanjem ne može biti popunjeno radno mjesto pročelnika upravnog tijela, koje se popunjava isključivo imenovanjem na temelju javnog natječaja (čl. 53.a st. 1. ZLPS-a). Rajko, A., Ibid., str. 4.
[15]  Zanimljivo je da Uredba u tablici popisa radnih mjesta, koja čini njezin sastavni dio, u potkategoriji radnih mjesta I. kategorije »Viši rukovoditelj« primjerice navodi radna mjesta »zamjenik pročelnika upravnog tijela« i »pomoćnik pročelnika upravnog tijela« i dodjeljuje im klasifikacijski rang 2. (za razliku od pročelnika koji je klasifikacijski rang 1.). Međutim, ova se radna mjesta ne pojavljuju u drugim propisima pa vjerujemo da je riječ tek o primjeru, bez namjere da se zamjenik ili pomoćnik pročelnika doista utvrdi u organizaciji upravnih tijela u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.