1. UVOD
Novi koronavirus, SARS-CoV-2, koji se pojavio 2019., u sljedećoj je godini pandemijski zahvatio (skoro) cijeli svijet. U hrvatskome mikrosvijetu endemske su mjere nužno obuhvatile i zakonske aktivnosti. U drugoj polovici travnja 2020. Hrvatski je sabor donio dva interventna zakona financijsko-provedbene, ali ne samo provedbene, prirode - Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima^[1] i Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.^[2] Glede ovrhe dva su zakona donekle povezana. No, oba zakona, uz ovrhu odnosno stečaj, zahvaćaju i područje obveznopravnih odnosa - tijek zateznih kamata. Zakonski su tekstovi relativno kratki, a oba se temelje na pojmu posebnih okolnosti, pa tu polazišnu odrednicu jednako i definiraju, kao - događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Međutim, ZIMOS-om (izričito, a ZPONS-om/20 implicitno, tajmingom) te se posebne okolnosti ipak ograničavajuće identificiraju (preciziraju, pojmovno i vremenski limitiraju) kao posebne okolnosti uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, pa se i njihovo trajanje ograničava na tromjesečno razdoblje, po stupanju zakona na snagu, uz mogućnost produljenja, odlukom Vlade RH, ali samo za daljnja tri mjeseca, dakle primarno do 17. srpnja, a ukupno, potencijalno, do 17. listopada 2020. (prema čl. 2. st. 1. i 2. ZPONS-a/20), odnosno do 31. srpnja, a potencijalno do 31. listopada 2020. (prema čl. 8. ZIMOS-a).^[3] Prvodoneseni interventni zakon - ZPONS/20 nedavno je obrađen na stranicama lista Informator,[4] pa ćemo se u nastavku orijentirati na ovaj drugi - ZIMOS, koji uređuje posebne interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima za (vrijeme) trajanja posebnih okolnosti.

2. ZIMOS
Dok se ZPONS/20 odnosi isključivo na ovršnoprovedbene mjere kod ovrha na računima fizičkih osoba,^[5] ZIMOS unosi ograničenja u ovrhe odnosno u stečajne postupke bez obzira na to je li riječ o fizičkim ili pravnim osobama.^[6] Kod ovrha ZIMOS propisuje ograničenja za trajanja posebnih okolnosti tako da:

1. obvezuje na zastajanje s ovršnim postupcima, te uređuje
2. zastajanje s ovrhom na plaći i drugom stalnom novčanom primanju, i
3. izuzimanje određenih sredstava kao predmeta ovrhe,

dok u odnosu na stečajeve propisuje:

1. vremensko ograničenje stečajnih razloga
2. oba zakona zaustavljaju i tijek zateznih kamata.

2.1.  ZASTAJANJE S OVRŠNIM POSTUPCIMA
ZIMOS najprije generalno obvezuje na zastajanje s postupanjem u svim ovršnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti. To je zastajanje komplementarno s onim propisanim prethodnim ZPONS-om/20, ali nije ograničeno samo na fizičke osobe, niti se odnosi na ovrhu na novčanim sredstvima na računu. To opće pravilo trpi stanovite izuzetke, motivirane socijalnim i kazneno-preventivnim razlozima. Stoga se neće zastajati s postupanjem, već će se provoditi ovršni postupci radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine te ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Ipak, i uz ovdje navedene egzaktne izuzetke od generalnog zastajanja, predviđena je i mogućnost sudačke diskrecijske procjene opravdanosti nastavka provedbe ovrha. Tako će se moći provoditi i inače ‘blokirani’ ovršni postupci ako sudac, uvažavajući okolnosti pojedinog slučaja, ocijeni da je neki postupak nužno hitno provesti, unatoč posebnim okolnostima. Takvu je odluku sudac dužan posebno obrazložiti. Ova mogućnost sudačkih iznimaka tijekom rasprave o zakonskom prijedlogu bila je i kritizirana baš zbog svoje diskrecijske prirode, ali je prevladalo stajalište o nužnosti postojanja i iznimki koje je nemoguće predvidjeti općom normom.^[7]

2.2.  ZASTAJANJE S OVRHOM NA STALNOM NOVČANOM PRIMANJU
Posebna su pravila propisana za provedbu ovrhe na ovršenikovoj plaći ili drugome stalnom novčanom primanju. U pravilu, poslodavac, odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja, mora za trajanja posebnih okolnosti zastati s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju, što znači da ne smije provoditi ovršne radnje kao ovršenikov vjerovnik, to jest plijeniti daljnje ovršenikove tražbine, niti ovrhovoditelju isplaćivati novčane iznose za koje je određena ovrha. To posljedično znači da je taj isplatitelj dužan isplaćivati primatelju - ovršeniku čitavu plaću odnosno stalno novčano primanje. Budući da je navedeno ograničenje ovrhovoditeljeva prava motivirano socijalnim elementom, to se ni ovo ograničenje neće primjenjivati ako iznimku opravdava jači socijalni razlog. Tako neće smjeti dolaziti do zastajanja s provedbom ovrhe na stalnome novčanom primanju ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Međutim, to ne znači da poslodavac/isplatitelj stalnoga novčanog primanja nije dužan zaprimati nove moguće ‘ovršne isprave’^[8], jer bi isključenje te obveze poremetilo red stvari, posebno redoslijed prvenstva naplata. Stoga je poslodavac/isplatitelj dužan zaprimati nove ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali neće plijeniti niti prenositi ovrhovoditelju dio ovršenikovih primanja, osim u slučaju postojanja nekoga od prethodno navedenih ‘jačih’ socijalnih razloga.

ZIMOS je propisao još jedan izuzetak od primjene načelne poslodavčeve/isplatiteljeve obveze na zastajanje s provedbom ovrhe na plaći odnosno (drugom) stalnom novčanom primanju. Izuzetak je motiviran i uvjetovan vremenskim prioritetom. Naime, ako su ovršenikova sredstva, iz plaće odnosno drugoga stalnog primanja, zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti, a uvjet za prijenos ostvari se (nastupi) za trajanja posebnih okolnosti, tada je poslodavac odnosno drugi isplatitelj novčanog primanja dužan prenijeti ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos.

2.3.  IZUZIMANJE NEKIH PREDMETA OVRHE
Neki su predmeti ovrhe, za trajanja posebnih okolnosti izuzeti od ovrhe - kao takvi, a zbog specifičnosti svoje namjene. Tako su za trajanja posebnih okolnosti izuzeta od ovrhe sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije. Iz sličnih razloga izuzeta su od ovrhe i sredstva koja se isplaćuju kao mjera pomoći pravnim i fizičkim osobama baš povodom nastupa posebnih okolnosti. Time se nastoji osigurati da navedena namjenska sredstva budu i iskorištena baš u svrhu radi koje su i isplaćena.

2.4.  STEČAJNI RAZLOZI – VREMENSKO OGRANIČENJE
Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje nekog od stečajnih razloga, a to su ili dužnikova nesposobnost za plaćanje, ili prezaduženost.^[9] Vremensko ograničenje primjene stečajnih razloga ZIMOS je primijenio ne na trenutak mogućeg otvaranja stečajnog postupka, nego na vrijeme dok traju posebne okolnosti. Tako, ako su stečajni razlozi nastali za trajanja posebnih okolnosti, oni nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Dakle, isključenje stečajnih razloga nastalih za trajanja posebnih okolnosti ne odnosi se na mogućnost otvaranja stečajnog postupka, nego je vezano uz trenutak podnošenja prijedloga za njegovo otvaranje. Tijekom rasprave pred donošenje Zakona bilo je primjedbi na takvu formulaciju te se navodilo da je ona nesuglasna s odredbom članka 5. SZ-a, koji postojanje stečajnog razloga vezuje uz otvaranje stečaja, a ne uz podnošenje prijedloga. Konačno zadržana je formulacija iz Prijedloga, što podvlači cilj ove efemerne zakonske odredbe. Cilj joj je, naime, isključiti one načelno postojeće situacije, kao stečajne razloge, ako su nastupile za trajanja posebnih okolnosti, pa su, pretpostavljeno, i prouzročene baš tim okolnostima. I tu je, međutim, Zakon predvidio dvije iznimke, a one su vezane uz osobu predlagatelja i/ili moguće posljedice neotvaranja stečaja. Tako, i u slučaju ako je stečajni razlog nastao za trajanja posebnih okolnosti - ograničenje u podnošenju prijedloga ne odnosi se na samog dužnika. Ograničenje ne vrijedi niti za Financijsku agenciju i vjerovnika, uz uvjet da se prijedlog podnosi radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

3. ZASTOJ TIJEKA ZATEZNIH KAMATA U ZPONS-u/20 I U ZIMOS-u
Kamate su općenito vječna tema sukoba stajališta, ali i interesa, bilo da je riječ o takozvanim redovnim bilo zateznim. Posebno su vruća tema kad je riječ o zateznim kamatama u ovrsi. U nastojanjima da se olakša položaj dužnika ponekad se i zanemari uloga kamata, bilo ugovornih bilo zateznih.^[10] U ovrsi zakoni moraju voditi računa o socijalnom momentu, ne samo, ili najmanje, kad je riječ o kamatama. Ne smije se pritom smetnuti s uma činjenica da je ovrha posljedica dužnikova neispunjavanja obveze, a da ovršni zakon i postupak nisu (temeljni) instrumenti socijalne politike. Naime, u osnovi je svake socijalne politike - izvor njezina financiranja. Posebno je to osjetljivo pitanje u situaciji ili situacijama kao što je ova nastala (i) u Hrvatskoj kao posljedica korona-pandemije, u nas potencirana i potresom u metropoli uz nemalen broj ljudi potrebnih pomoći. U tom su kontekstu, barem na prvi pogled socijalno vrlo prihvatljive, odredbe dvaju zakona o zastajanju tijeka zateznih kamata. I prema ZPONS-u/20 i prema ZIMOS-u - za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku zatezne kamate (čl. 25.b prvoga i čl. 7. drugog zakona).^[11] U ZPONS-u/20 još uz dodatak (u st. 2.) da Agencija neće obračunati zateznu kamatu koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.^[12], ^[13] Ponajprije treba konstatirati da je ovom odredbom (ovim odredbama), u funkciji legis specialis, derogirano pravilo iz ZOO-a o obvezi i tijeku zateznih kamata - Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zatezne kamate - članak 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.^[14] Zakon je, dakle, dao (darovao) dužniku jedno pravo na teret vjerovnika. To je radio i legendarni Robin Hood, a ima i sljedbenika u novijem vremenu.^[15] Takvo i slično postupanje nalazi svoje opravdanje (ili ‘opravdanje’) u pretpostavci da vjerovnik ima, a dužnik nema. Neovisno o toj pretpostavci, ostaje životna i poslovna činjenica da dužnicima iz novčanih obveza, bilo da su fizičke bilo pravne osobe te otplaćuju tu obvezu, moguće neki bankovni kredit, usprkos nastupu posebnih okolnosti - kamate nisu oproštene, tj. nije im došlo do zastajanja obveze plaćanja redovnih kamata, a ako kasne s plaćanjem, pa ih tereti dodatna obveza zateznih kamata, ali nemaju sreće da je vjerovnik pokrenuo ovrhu - nemaju ni povlasticu pandemijskog oprosta zateznih kamata za trajanja tih posebnih okolnosti. Budući da su ZIMOS-om obuhvaćeni i poslovni subjekti, poslovne transakcije, postavlja se i pitanje koliko je zateznokamatni oprost u skladu s Direktivom 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama. Odredba bi se mogla opravdati iznimnošću i ograničenošću primjene. Uza sve simpatije prema zakonom danom kamatnom oprostu, o navedenim side-efektima treba voditi računa, biti njih svjesni.^[16], ^[17]

4. ZAKLJUČNO – ODNOS ZIMOS-a PREMA ZPONS-u/20
Na prijedlog saborskoga Zakonodavnog odbora u ZIMOS je unesena razumljiva distinkcijska odredba o izuzeću od primjene - prema kojoj se ZIMOS ne primjenjuje na ovrhe koje se provode sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ZPONS-a (čl. 9.). Donošenje ZIMOS-a i bilo je motivirano popunjavanjem praznine u posebnim okolnostima tangiranim situacijama - izvan onih obuhvaćenih ovrhom na novčanim sredstvima na računu.

[1]* MM prokurist i predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu, Zagreb. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20 - u nastavku teksta: ZPONS i ZPONS/20 ako se odnosi na recentnu dopunu).
[2]   Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Nar. nov., br. 53/20 - u nastavku teksta: ZIMOS).
[3]  Posebne okolnosti definirane su, nomotehnički ne najspretnije, dvama člancima ovoga kratkog zakona, u člancima 1. i 2. K tome, umjesto uobičajene napomene uz definiciju - »u smislu ovoga zakona«, ta se napomena, u zakonu od desetak članaka, nepotrebno ponavlja desetak puta.
[4]   Zastajanje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike - fizičke osobe, autorice Sanje Mandić, dipl. iur., Informator, br. 6624 od 27. travnja 2020.
[5]   Članak 2. ZPONS-a/20: Agencija će zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe.
[6]   Predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako zakonom nije drukčije određeno - iz članka 3. st. 1. Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 71/15 i 104/17 - u nastavku teksta: SZ).
[7]   Više o pojmu diskrecijske ocjene - Jadranka Osrečak: Slobodna (diskrecijska) ocjena u hrvatskom i europskom pravu, Hrvatska javna uprava, god. 10. (2010.), br. 1, str. 181-202.
[8]   Izraz iz članka 4. st. 3. ZIMOS-a.
[9]   Nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze, a prezaduženost - ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza, sve prema odredbama članaka 5., 6. i 7. SZ-a.
[10]  Šerijatsko pravo, kao vjerski i financijski model, predstavlja antikamatnu krajnost, pa zabranjuje ugovaranje i zaračunavanje kamata, dok zaradu (ponekad i veću od one na kamatama) na dani kredit kreditor ostvaruje posrednim putem.
[11]  U ZOO-u pojam zastoja poznat je uz institut zastarijevanja tražbine - ZASTOJ ZASTARE, članak 235. (nije riječ, dakako, o zastoju zastare, jer ona još nije ni nastupila, a i kad nastupi - više ne može sama zastarjeti! Riječ je, zapravo, o zastoju u procesu zastarijevanja, zastoju tijeka zastarnog roka).
[12]  ZPONS, za razliku od malo ‘mlađeg’ ZIMOS-a ne slijedi jezično i pravilo iz ZOO-a da je imenica ‘kamate’ - pluralia tantum!
[13]  U ZIMOS-u se i u ovome članku (7.) uz pojam posebnih okolnosti ponavlja ‘u smislu ovog zakona’ - v. bilješku br. 3. U tom je kontekstu zanimljiv amandman (Kluba SDP-a) koji je bio stavljen tijekom saborske rasprave, prijedlog da se (samo) u ovom članku (odredbi) brišu riječi ‘u smislu ovog zakona’, te da bi se tako »osigurao zastoj zateznih kamata u svim dužničkim odnosima u Republici Hrvatskoj«. Predlagač amandmana smetnuo je s uma da je predmet ovoga zakona isključivo - ovršni i stečajni postupak.
[14]  Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - u nastavku teksta: ZOO).
[15]  Poznat je slučaj talijanskog bankara. Bankar Gilberto Baschiera izvukao je oko milijun eura s računa (svojih) bogatih klijenata, da bi taj novac davao siromašnim ljudima, klijentima koji su trebali financijsku podlogu za uzimanje kredita od banke.
[16]  Posebno, ne smiju se pogrešno shvatiti neka tumačenja da će vjerovnici nakon prestanka posebnih okolnosti sva svoja dospjela, a nenaplaćena potraživanja moći naplatiti u ovrsi.
[17]  Inače, o side-efektima, također u svezi sa zateznim kamatama, ali u općenitom, pravnom, gospodarskom i socijalnom kontekstu, pisali smo davno (i jedini!), kad su u silvestarskoj noći 2007./2008. stope zateznih kamata doživjele nezapamćen uzlet, zahvaljujući ‘umjetnom’ udvostručenju eskontne stope odlukom HNB-a - (D)efektni efekti eskontne stope, list Informator, br. 5627 od 9. veljače 2008.