Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika od siječnja 2011. provodi se putem Financijske agencije^[1], na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima^[2]. U provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika ZPONS je lex specialis, dok je Ovršni zakon lex generalis. U razdoblju od stupanja na snagu ZPONS-a do danas bilo je nekoliko izmjena Ovršnog zakona te se sada ukazala potreba mijenjanja i ZPONS-a. Naime, unatoč prednostima ZPONS-a, kojim je osiguran centralizirani sustav provođenja ovrhe, na koji je način postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika pojednostavnjen i samim time učinkovit, ipak je odredbe ZPONS-a trebalo uskladiti s odredbama Ovršnog zakona, a isto tako i praksa je pokazala potrebnim provesti određene izmjene s ciljem otklanjanja nedoumica u postupanju. Tako je 4. kolovoza 2018. stupio na snagu novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 68/18. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti ZPONS. 

Prije iznošenja najvažnijih novosti koje donosi »novi« ZPONS, svakako je potrebno ukazati da se na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika primjenjuju i određeni podzakonski akti kojima se reguliraju tehnička pitanja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, koje je također bilo potrebno izmijeniti radi njihova usklađenja s odredbama »novog« ZPONS-a. Tako je izmijenjen Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima te Pravilnik o vrstama naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, oba pravilnika objavljena su u Narodnim novinama, broj 71/18.

Jedna od najvažnijih novosti »novog« ZPONS-a je odredba kojoj je svrha ograničavanje dugotrajnih blokada računa građana, u slučaju kada se ovrha na novčanim sredstvima ne može izvršiti zbog nedostataka novčanih sredstava ovršenika. Iz navedenog razloga bilo je nužno propisati rok za prestanak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Fina u slučaju nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje. U skladu s tim, odredbom članka 12. »novog« ZPONS-a propisano je da ako se tražbina iz osnove za plaćanje ovršenika fizičke osobe^[3] ne namiri u cijelosti u roku tri godine od dana primitka osnove za plaćanje u Finu i nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Fina prestaje s provedbom ovrhe odnosno prestaje izvršavati tu osnovu za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje. Iznimno, Fina neće prestati provoditi ovrhu po osnovi za plaćanje ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću i ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. 

Napomena: Dug građana na ovaj način nije otpisan, on i dalje postoji te ovrhovoditelj može ponovno pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika, ako ocijeni da će se njegova ovrha na novčanim sredstvima ovršenika ipak ponovno uspješno provesti unatoč činjenici da se cijelo ovo prethodno vrijeme nije provodila. Odnosno, onom ovrhovoditelju koji nema razuman interes da ustraje na ovrsi na novčanim sredstvima, jer ovršenik nema sredstava za naplatu njegove tražbine, omogućeno je pokrenuti novi ovršni postupak na drugom predmetu ovrhe odnosno omogućeno mu je da na drugi način riješi svoj odnos s dužnikom glede nenaplaćene tražbine.

S obzirom na rok za prestanak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u slučaju nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje te na potrebu usklađenja odredaba ZPONS-a s odredbama Ovršnog zakona u smislu da trošak ovrhe prethodno snosi ovrhovoditelj, a konačno ovršenik, bilo je nužno promijeniti i način plaćanja naknade u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Tako je »novim« ZPONS-om propisano da je ovrhovoditelj dužan predujmiti Fini iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje. Također, propisano je da ako ovrhovoditelj ne uplati iznos predujma, Fina neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje^[4] niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje (na propisan način želi se potaknuti ovrhovoditelje da pokreću ovrhu na novčanim sredstvima samo kada je to nužno i kada mogu očekivati da će se od ovršenika na tom predmetu moći namiriti, op. aut). U slučaju kada je ovrhovoditelj dužan predujmiti iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje i kada je predujmi, Fina predujmljeni iznos upisuje u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provodi ovrhu u korist ovrhovoditelja.

Iznimno, naknadu za provedbu osnove za plaćanje ovrhovoditelj nije dužan predujmiti, već je naknadu dužan platiti ovršenik u slučaju kada se ovrha/osiguranje provodi:

- radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta

- radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja

- radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine

- radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja

- radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku

- radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka

- radi naplate tražbine u korist Fine.

Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi se na temelju osnove za plaćanje. Što se smatra osnovom za plaćanje, bilo je uređeno člankom 3. ZPONS-a, kojim je taksativno bilo propisano da je osnova za plaćanje rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, zadužnica, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom postupku i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe. Tadašnji ZPONS propisivao je da se osnova za plaćanje u Finu može dostaviti samo u izvorniku ili otpravku. Dana 15. listopada 2012.^[5]pojam osnove za plaćanje proširen je i na ovršnu odluku i nagodbu domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i koje imaju potvrdu ovršnosti te na obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine. No, kako je 1. rujna 2017. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona izmijenjena odredba članka 209. Ovršnog zakona^[6]ne samo u dijelu da je proširen opseg ovršnih isprava na temelju kojih se može zahtijevati izravna naplata, već i u dijelu da je proširen oblik u kojem se osnove za plaćanje mogu dostaviti na izravnu naplatu slijedom čega je sada svakako bilo potrebno u tom dijelu izvršiti određeno usklađenje i u ZPONS-u. Tako je sada »novim« ZPONS-om propisano da je osnova za plaćanje ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14), zadužnica, bjanko-zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe. Također, izvršeno je usklađenje i u dijelu da se navedene osnove za plaćanje mogu dostaviti u Finu u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu, uz izuzetak da se zadužnica i bjanko-zadužnica uvijek dostavljaju u izvorniku.

»Novim« ZPONS-om propisano je da se pismena na temelju kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose na isti način kao i osnova za plaćanje te da se odredbe koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje. Slijedom navedenog, može se zaključiti da se svaki pojedinačni zahtjev za postupanje s osnovom za plaćanje, primjerice zahtjev za povećanje duga po zadužnici smatra osnovom za plaćanje na koju se primjenjuju ista pravila kao i ona koja se odnose na samu zadužnicu.

Jedna od odredaba »novog« ZPONS-a je i obveza ovrhovoditelja da uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnese Fini i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja. U slučaju ako navedena osnova za plaćanje nije dostavljena uz zahtjev za naplatu, Fina će osnovu za plaćanje vratiti kao nepodobnu, s obrazloženjem razloga vraćanja.

Zahtjev za naplatu podnosi se u pisanom obliku na propisanom obrascu, koji je prilog 1. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, a koji treba uvijek biti popunjen jasno i čitko rukom ili mehaničkim sredstvom pisanja. Na zahtjevu se ne smije ništa brisati ili precrtavati, niti se obrazac zahtjeva smije ispravljati. Obrazac zahtjeva za naplatu sadržava sljedeće podatke:

1. naziv »zahtjev za naplatu«

2. podatke o ovrhovoditelju: ime i prezime/naziv, adresa/sjedište, osobni identifikacijski broj (OIB)

3. podatke o opunomoćeniku ovrhovoditelja (naziv odnosno ime i prezime, adresa/sjedište)

4. podatke o ovršeniku: ime i prezime/naziv, adresa/sjedište, OIB

5. podatak o računu specifične namjene

6. podatke o poslovnom broju rješenja o ovrsi, donositelju

7. podatke o nadnevku pravomoćnosti i ovršnosti

8. naznaku zahtijeva li se naplata tražbine u cijelosti ili djelomično. Ako ovrhovoditelj zahtijeva djelomičnu naplatu tražbine, dužan je dostaviti i specifikaciju tražbine čiju naplatu traži. Specifikacija tražbine mora biti sastavljena tako da je iz nje razvidan iznos glavne tražbine i sporednih tražbina (kamata i troškova) za koju se zahtijeva naplata.

9. podatke o računu ovrhovoditelja (IBAN), nazivu banke u kojoj je račun otvoren, SWIFT/BIC banke, poziv na broj odobrenja

10. naznaku je li osnova za plaćanje dostavljena radi naplate na teret više solidarnih ovršenika uz obvezni dodatni dopis s podatcima o ostalim ovršenicima (ime i prezime/naziv i OIB)

11. izjavu ovrhovoditelja pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su podatci uneseni u zahtjev istiniti

12. ime i prezime/naziv ovrhovoditelja, potpis/ime i prezime i potpis ovlaštene osobe, nadnevak i mjesto.

Također, »novi« ZPONS uvodi u postupanje po još dva nova obrasca - zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu. Navedeni obrasci su prilog 2. i prilog 3. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. 

Do stupanja na snagu »novog« ZPONS-a, Fina je imala obvezu čuvanja osnove za plaćanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je osnova za plaćanje izvršena, u izvornom obliku ili na drugom prikladnom mediju. Ocijenivši da je navedeni rok neprimjeren, s obzirom na velik broj osnova za plaćanje koje je trebalo čuvati te s obzirom na činjenicu da se podatci iz Očevidnika čuvaju trajno, »novim« ZPONS-om propisana je obveza Fine čuvati osnovu za plaćanje tri godine od dana kada je tražbina za koju je zatražena ovrha na temelju osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno od dana kada je Fina prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili na temelju posebnog propisa. Ovrhovoditelj ili ovršenik mogu u tom roku od Fine zatražiti vraćanje osnove za plaćanje, a ako ne zatraže vraćanje osnove, Fina je može uništiti. Posebno je naglašeno da se osnova za plaćanje neće uništiti ni nakon proteka navedenog roka ako su na temelju osnove za plaćanje zaplijenjena novčana sredstva, ako glasi na teret više ovršenika dok god nisu za sve ovršenike iz osnove za plaćanje nastupili uvjeti za uništenje, ako je osnova za plaćanje predmet postupka pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a Fina ima saznanja o tome te u svim drugim slučajevima kada je daljnje čuvanje osnove za plaćanje potrebno radi zaštite interesa stranaka ili drugih opravdanih i na zakonu zasnovanih interesa.

Kako bi saznao status svoje osnove za plaćanje odnosno druge potrebne podatke vezane uz postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršeniku, ovrhovoditelju, nadležnom tijelu, banci za njezine klijente te drugim ovlaštenim osobama mogu se na njihov pisani zahtjev dati podatci, preslike i potvrde iz Očevidnika, i to podatci za koje je Zakonom propisano da se mogu dati svakome od njih. 

S obzirom na obvezu Fine da prestane izvršavati osnovu za plaćanje u slučaju iz članka 12. »novog« ZPONS-a te s obzirom na obvezu predujmljivanja naknade za provedbu osnove za plaćanje, sada je odredbom članka 20. st. 5. »novog« ZPONS-a omogućeno da osoba koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, pribavi podatke o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje, danima blokade, činjenici ima li ovršenik otvoren račun u banci, podatak o tome je li u posljednjih šest mjeseci bilo naplata po prije dostavljenim osnovama za plaćanje, a kako bi mogla donijeti odluku o tome hoće li ili neće pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima i kako bi se smanjio broj pokrenutih ovrha na novčanim sredstvima kada je izvjesna nemogućnost naplate na tom predmetu ovrhe. 

Kako bi pribavio navedene podatke, odnosno ishodio potvrdu Fine iz članka 20. st. 5., tražitelj podataka dužan je podnijeti Fini pisani zahtjev, u kojemu treba navesti tražbinu radi čijeg ostvarenja ili osiguranja namjerava pokrenuti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja te svakako treba priložiti presliku isprave na kojoj se tražbina zasniva (primjerice, presliku osnove za plaćanje, presliku ugovora o kreditu s iskazanom ovršnosti, izvod iz poslovnih knjiga i drugo). Budući da je odredbom članka 20. st. 5. propisano da se navedena potvrda može dati svakoj osobi koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja, podnositelj zahtjeva odnosno tražitelj podataka ne mora biti ovrhovoditelj u korist čijeg računa Fina provodi ovrhu. 

Davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika naplaćuje se sukladno Pravilniku o vrstama naknada propisanih za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Cjeniku Fine. 

Napomena: Gađanima koji su ovršenici ili ovrhovoditelji ne naplaćuje se davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnka. 

Sukladno odredbama Stečajnog zakona^[7], predstečajni i stečajni postupak mogu se pokrenuti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako zakonom nije drukčije određeno. Nakon otvaranja predstečajnog odnosno stečajnog postupka, činjenica o njemu evidentira se i u Očevidnik jer nastupaju određene pravne posljedice. 

Naime, po otvaranju predstečajnog postupka Fina prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje upisane u Očevidnik na teret dužnika, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku. Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka do dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi predstečajnoga postupka ili pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje predstečajni sporazum, Fina osnove za plaćanje ne upisuje u Očevidnik, osim u slučajevima propisanim stavkom 1., 2., 3. i 4. čl. 69. Stečajnog zakona te u slučaju primitka obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku. Po otvaranju predstečajnog postupka, vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pravne osobe odnosno dužnika pojedinca treba provesti ili provodi ovrha radi naplate tražbine radnika i prijašnjeg radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu ili tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka i tražbine koja nije proizašla iz ili vezano uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca, može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan, da naloži Fini da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu. Također, propisano je da razlučni vjerovnik čije se razlučno pravo temelji na založnom pravu stečenom pljenidbom novčane tražbine po računu dužnika provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu, nakon utvrđenja njegova položaja kao razlučnoga vjerovnika za taj iznos tražbine, može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan, da naloži Fini da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje za iznos koji je zaplijenjen s računa dužnika do otvaranja predstečajnoga postupka.

Od dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi predstečajnoga postupka Fina će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka, osim ako je predstečajni postupak obustavljen jer je dužnik ispunio sve obveze prema vjerovnicima.

Od dana primitka pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje predstečajni sporazum, Fina neće nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka, a možebitno zaplijenjena sredstva po tim osnovama za plaćanje oslobodit će i omogućiti dužniku njihovo raspolaganje. Također, osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu prije otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon potvrde predstečajnoga sporazuma, Fina neće evidentirati u Očevidnik, nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, mjere osiguranja u kaznenom postupku te osnove za plaćanje za koje je povjerenik ili sud, ako povjerenik nije imenovan, potvrdio da se ovrha treba provesti jer je riječ o tražbini na koju predstečajni postupak ne utječe. Osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon potvrde predstečajnoga sporazuma, Fina će evidentirati u Očevidnik.

Po otvaranju stečajnog postupka Fina prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik i pohranjuje ih, a naknadno zaprimljene osnove za plaćanje ne izvršava, već ih vraća donositelju odnosno podnositelju uz obrazloženje razloga vraćanja. Iznimno, Fina će izvršavati osnovu za plaćanje koja je donesena nakon otvaranja stečajnog postupka ako se ovrha provodi na novčanim sredstvima stečajne mase dužnika. Po upisu činjenice da je otvoren stečajni postupak, Fina u Jedinstvenom registru računa stavlja oznaku stečaja na sve račune ovršenika, a na računima otvorenim prije otvaranja stečajnog postupka za vrijeme trajanja stečajnog postupka ostaje upisana oznaka blokade računa. Ako dužnik pojedinac otvori račun u banci nakon otvaranja stečajnog postupka, Fina će banci dati nalog za blokadu tog računa, osim ako je račun dužnik pojedinac otvorio uz suglasnost stečajnog upravitelja odnosno suda.

Novost u odnosu na dosadašnje postupanje je da nakon otvaranja stečajnog postupka Fina daje nalog banci da novčana sredstva zaplijenjena po nalogu Fine na računu stečajnog dužnika pravne osobe prije otvaranja stečajnog postupka oslobodi na račun stečajnog dužnika, a banka će na temelju naloga suda ili stečajnog upravitelja oslobođena novčana sredstva prenijeti na račun koji je za stečajnog dužnika otvoren nakon otvaranja stečajnog postupka. Neće se osloboditi novčana sredstava zaplijenjena radi osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnog postupka sukladno odredbama Stečajnog zakona. 

Ako Fina zaprimi rješenje kojim se ukida rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili rješenje o obustavi stečajnog postupka koje je doneseno iz razloga koji ne dovode do brisanja iz odgovarajućeg registra, Fina ponovno započinje izvršavati ovrhu na temelju pohranjenih osnova za plaćanje onim redoslijedom kojim su bile upisane u Očevidnik prije otvaranja stečajnog postupka. Također, ako nakon saznanja o pravomoćnom zaključenju ili obustavi stečajnog postupka za dužnika pojedinca zaprimi zahtjev za provođenje ovrhe na temelju neke od osnova za plaćanje koje su pohranjene na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka, osnovu za plaćanje upisat će u Očevidnik prema vremenu primitka tog zahtjeva.

Jedna od novosti koju donosi »novi« ZPONS jest zabrana zatvaranja računa ovršenika pravne osobe ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a nema otvoren niti jedan drugi račun u banci. S druge strane, račun ovršenika pravne osobe, neovisno o oznaci blokade u Jedinstvenom registru računa, banka je dužna zatvoriti kada je ovršenik prestao postojati brisanjem iz odgovarajućeg registra i u drugim slučajevima kada je to određeno propisom. U slučaju kada Fina utvrdi da su zatvoreni svi računi ovršenika na kojima se može provesti ovrha te da ovršenik niti u jednoj banci nema oročena novčana sredstva na kojima se može provesti ovrha, osnove za plaćanje upisane u Očevidnik nastavit će izvršavati kada na temelju podataka iz Jedinstvenog registra računa utvrdi da je ovršenik otvorio novi račun pod istim osobnim identifikacijskim brojem. Za vrijeme dok ovršenik nema otvorenih računa na kojima se može provesti ovrha, ovrha se ne provodi te Fina neće nove osnove za plaćanje upisivati u Očevidnik niti po njima postupati. 

Ako Fina iz dostupnih službenih evidencija zaprimi podatak ili na drugi način sazna za statusnu promjenu pripajanja odnosno spajanja ovršenika, neizvršene osnove za plaćanje upisuje u Očevidnik pravnog sljednika ovršenika.

Ako je za ovršenika nastupila statusna promjena podjele, Fina će nastaviti s provedbom ovrhe protiv pravnog sljednika ovršenika na zahtjev ovrhovoditelja ako ovrhovoditelj dostavi plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Fina može nedvojbeno utvrditi da je obveza iz određene osnove za plaćanje na njega prešla.

Ako je ovršenik pravna osoba prestao postojati zbog brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika odnosno ako je ovršenik fizička osoba umro, a ne postoje uvjeti za prijenos na račun ovrhovoditelja, Fina po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje te ih pohranjuje. Ako po osnovi za plaćanje postoje prethodno zaplijenjena novčana sredstva po računu ovršenika pravne osobe, Fina će naložiti banci odnosno bankama da se ona prenesu na račun državnog proračuna, dok će u slučaju zaplijenjenih sredstava po računu ovršenika fizičke osobe novčana sredstva ostati zaplijenjena do zaprimanja drukčijeg naloga za postupanje s tim sredstvima.

Iznimno, novčana sredstva zaplijenjena na računu ovršenika ostat će zaplijenjena i za njih će Fina izdati nalog banci za prijenos na račun ovrhovoditelja i nakon saznanja da je ovršenik pravna osoba prestao postojati odnosno zbog smrti ovršenika fizičke osobe, u slučaju kada za njih teče rok za prijenos novčanih sredstava od 60 dana od dana zaprimanja osnove za plaćanje u Finu sukladno odredbama Ovršnog zakona.

Ako dođe do statusne promjene ovrhovoditelja pravne osobe, Fina će nastaviti provedbu ovrhe u korist pravnog sljednika u skladu s podatcima iz Jedinstvenog registra računa, odnosno na temelju zahtjeva pravnog sljednika ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje. Ako je riječ o statusnoj promjeni podjele, uz zahtjev za nastavak provedbe ovrhe ovrhovoditelj mora dostaviti plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Fina može nedvojbeno utvrditi da je tražbina iz određene osnove za plaćanje na njega prešla.

Ako je ovrhovoditelj pravna osoba prestao postojati zbog brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika, Fina po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje te je pohranjuje. Ako postoje zaplijenjena sredstva na temelju te osnove za plaćanje, po ispunjenju uvjeta za prijenos Fina će dati banci nalog za prijenos tih sredstava u korist računa državnog proračuna.

U slučaju smrti ovrhovoditelja fizičke osobe, Fina prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje te je pohranjuje. Ako postoje zaplijenjena sredstva na temelju osnove za plaćanje, Fina će nalog za prijenos zaplijenjenih sredstava dati banci nakon što se ispune uvjeti za nastavak ovrhe u korist nasljednika.

Donošenjem »novog« ZPONS-a riješit će se problem dugotrajno blokiranih građana uklanjanjem pravne neizvjesnosti zbog dosadašnjeg neograničenog trajanja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, na način koji neće ograničiti prava vjerovnika jer vjerovnici mogu neometano tražiti određivanje ovrhe na drugim predmetima ovrhe. Također, ostalim odredbama »novog« ZPONS-a uredit će se pitanja koja je bilo nužno urediti radi usklađenja s ostalim propisima, te će se postići veća pravna sigurnost zbog nestanka pravnih praznina oko postupanja u tim situacijama.

T. N.

[1] U nastavku teksta: Fina.
[2] Nar. nov., br. 91/10 i 112/12 - u nastavku teksta: ZPONS.
[3] Fizička osoba podrazumijeva i fizičku osobu koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem (prema »novom« ZPONS-u - potrošač odnosno građanin), kao i onu koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se bavi slobodni zanimanjem (npr. obrtnik).
[4] U nastavku teksta: Očevidnik.
[5] Dana 15. listopada 2015. stupio je na snagu Ovršni zakon kojim se u postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima uvodi institut izravne naplate te je odredbom čl. 209. tog Zakona definirano na temelju kojih ovršnih isprava ovrhovoditelj može zatražiti izravnu naplatu od Fine, bez prethodnog pokretanja ovršnog postupka. U skladu s tim, tada je stupio na snagu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se pojam osnova za plaćanje proširio i na ovršne isprave koje se mogu dostaviti na izravnu naplatu.
[6] Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 73/17 - u nastavku teksta: ZIDOZ) izmijenjen je naslov iznad članka 209., koji je glasio: »Izravna naplata novčane tražbine na temelju ovršne odluke suda i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, nagodbe postignute u postupku mirnog rješavanja spora, odnosno obračuna poslodavca«, u »Izravna naplata«. Tada je izmijenjen i čl. 209. u cijelosti te je njime, između ostalog, propisano:»(1) Ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.(2) Sadržaj i oblik zahtjeva za izravnu naplatu utvrdit će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom koji će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priložiti izvornik, otpravak, ovjereni prijepis ili ovjerenu presliku isprave iz stavka 1. ovoga članka osim zadužnica koje je ovrhovoditelj dužan priložiti u izvorniku te ovjereni prijevod te isprave na hrvatski jezik u slučaju kada je sastavljena na stranom jeziku.«
[7] Nar. nov., br. 71/15 i 104/17.